Dok se ukupna inflacija u eurozoni polako vraća na ciljanu razinu, cijene hrane i dalje rastu. To stvara dodatni financijski pritisak na kućanstva i smanjuje osjećaj životnog standarda. Prema najnovijim podacima Europske središnje banke, uzroci su složeni i uključuju rat u Ukrajini, klimatske promjene i rast troškova energije.
Inflacija u eurozoni i osjećaj građana
Iako opća inflacija u eurozoni iznosi oko dva posto, mnogi građani to ne osjećaju u svojim novčanicima. Posjete supermarketima postale su stresne jer osnovne namirnice danas koštaju znatno više nego prije pandemije. Svaki treći Europljanin brine hoće li moći kupiti hranu koju želi, a plaće su rasle samo djelomično, pa stvarna situacija u trgovinama ne odgovara statistici.
Hrvatska među najpogođenijima
Prema podacima Eurostata, u kolovozu 2025. inflacija cijena hrane u eurozoni iznosila je 3,2 posto. Hrana čini oko petinu prosječne potrošačke košarice, dvostruko više od energije, pa svako poskupljenje značajno pogađa kućne budžete. Hrvatska se nalazi među najpogođenijima. S inflacijom hrane od 4,6 posto u kolovozu, zauzima treće mjesto u EU, gotovo dvostruko iznad prosjeka, a najviše trpe kućanstva s nižim primanjima.
Drastičan rast cijena osnovnih namirnica
Pregled cijena u trgovinama pokazuje drastičan rast osnovnih namirnica. Cijena govedine, svinjetine i piletine porasla je za više od trideset posto od kraja 2019., mlijeko za četrdeset posto, a maslac za pedeset posto. Još veći rast bilježe kava, maslinovo ulje, kakao i čokolada. U Europi su razlike velike – na Cipru je hrana poskupjela dvadeset posto, dok je u Estoniji rast iznosio 57 posto. Hrvatska s povećanjem od 47 posto nalazi se među najgorima u eurozoni, usporediva s baltičkim zemljama i nekim državama srednje Europe.
Uzroci rasta cijena hrane
Razlog poskupljenja hrane je kombinacija više faktora. Početni udarac bio je ruski napad na Ukrajinu koji je izazvao nagli rast cijena energije i gnojiva. Nakon što su ti šokovi popustili, rast troškova rada, globalne cijene sirovina i klimatske promjene nastavili su pritiskati cijene. Ekstremni vremenski uvjeti sve češće narušavaju opskrbne lance. Suše u južnoj Španjolskoj podigle su cijene maslinovog ulja, dok nepovoljni uvjeti u Gani i Obali Bjelokosti utječu na cijene kakaa i kave.
Zašto su cijene hrane važne za monetarnu politiku
Europska središnja banka posebno prati cijene hrane jer su one svakodnevna potreba potrošača i male promjene u cijeni snažno utječu na osjećaj inflacije. Poskupljenje hrane najviše pogađa kućanstva s nižim primanjima, smanjuje njihov životni standard i može dovesti do zahtjeva za većim plaćama. Analiza cijena hrane također pomaže razumjeti dugoročne trendove, poput utjecaja klimatskih promjena na inflaciju.
