Nezavisni kandidat za gradonačelnika Rijeke, Marko Filipović, predao je potpise potpore za svoju kandidaturu, kao i za zamjenike Tamaru Stipanović i Stefana Mataju Mafricija, te listu kandidata za Gradsko vijeće Grada Rijeke.
Aktualni gradonačelnik, koji je raskinuo suradnju s SDP-om, na predstojeće izbore izlazi kao nezavisni kandidat i pritom je izjavio da je prikupio 3600 potpisa, istaknuvši kako je prvi službeno predao potpise.
Međutim, nakon predaje potpisa u javnosti su se pojavile sumnje o točnosti navedenih podataka, što ponovno otvara pitanje koliko je važna potpuna transparentnost izbornog procesa.
Neslužbene informacije o manjem broju potpisa
Prema neslužbenim informacijama koje su se proširile medijskim i političkim krugovima, stvarni broj prikupljenih potpisa Marka Filipovića navodno je 1800, a ne 3600 kako je objavljeno.
Objašnjenje koje se neslužbeno spominje jest da je Filipović zbrojio potpise za gradonačelničku kandidaturu i za listu kandidata za Gradsko vijeće, čime je plasirao dvostruki broj potpisa kao ukupan rezultat.
Važno je naglasiti da ove informacije još uvijek nisu službeno potvrđene.
Upit upućen gradskom izbornom povjerenstvu i stožeru
Kako bi javnost dobila pravovremenu i točnu informaciju, upit o stvarnom broju prikupljenih potpisa upućen je Gradskom izbornom povjerenstvu (GIP) i stožeru Marka Filipovića.
Iz GIP-a je stigao sljedeći odgovor:
“Ukupan broj prikupljenih potpisa potpore za listu kandidata za Gradsko vijeće Grada Rijeke i gradonačelnika Grada Rijeke se trenutno provjerava, slijedom čega u ovom trenutku nismo u mogućnosti pružiti službenu informaciju o traženom.”
Iz Filipovićevog stožera do trenutka objave ovog članka nije stigao nikakav odgovor.
Zašto je transparentnost ključna za povjerenje u izbore?
S obzirom na važnost predstojećih lokalnih izbora i činjenicu da je riječ o aktualnom gradonačelniku koji nastupa kao nezavisni kandidat, potpuna jasnoća oko broja prikupljenih potpisa od izuzetne je važnosti.
Bilo kakve nejasnoće ili manipulacije informacijama mogle bi narušiti povjerenje građana u regularnost izbornog procesa.
Transparentnost u ovoj fazi izbora ne samo da štiti integritet kandidata, nego i jača vjeru građana u poštenje i zakonitost cijelog procesa.
