Plava zastava – jamstvo kvalitete ili harač Kutlinom bratu?

U lipnju su na riječkoj plaži Ploče ispod bazena na Kantridi te na plaži Kostanj zavijorile Plave zastave. Na plaži Kostanj Plava zastava vijori od 2010. godine, a od prošle godine svoje mjesto našla je i na novouređenoj plaži Ploče. Prilikom svečanog podizanja Plave zastave na plaži Ploče gradonačelnik Obersnel najavio je da će se Grad potruditi da iduće godine Plavu zastavu dobije i neka plaža na istočnom dijelu grada kako se građani tog dijela Rijeke ne bi osjećali zakinutima.

Ante Kutle, prvi slijeva (foto: lijepa-nasa.hr)

Plava zastava za plaže i marine je međunarodni ekološki program zaštite okoliša mora i priobalja,čiji je prvenstveni cilj održivo upravljanje i gospodarenje morem i obalnim pojasom. Intelektualni vlasnik Plave zastave i međunarodni voditelj ovog programa je Zaklada za odgoj i obrazovanje za okoliš – Foundation for Environmental Education iz Danske koju je utemeljilo Vijeće Europe 1981. godine. U program je trenutno uključeno 30-ak europskih država. Za provođenje programa ‘Plava zastava’ u svakoj je državi zadužena jedna ekološka udruga, a u Hrvatskoj je to Udruga Lijepa naša koju vodi Ante Kutle, brat poznatijeg Miroslava Kutle.

 Grad Rijeka plaća 33 tisuće kuna za dvije Plave zastave

Udruga Lijepa naša naplaćuje postavljanje Plave zastave na plaže, odnosno jedinice lokalne samouprave koje žele dobiti Plavu zastavu Udruzi Ante Kutle plaćaju godišnju članarinu. Prema riječima Srđana Škunce, pročelnika Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem, Grad Rijeka Udruzi Lijepa naša u 2012. će platiti članarinu od 33 tisuće kuna. Iz Grada nam je pojašnjeno da to ne znači da Grad plaća 16 tisuća kuna po zastavi:  “Taj je cjenik vezan na fondaciju iz Kopenhagena, a pročelnik ga trenutno nema kod sebe pa je predložio da se kod same udruge raspitate za cijene članarina.” Mi smo se navedenoj Udruzi obratili još26. lipnja, međutim, nikakav odgovor do dana današnjeg dobili nismo.

Inače, pročelnik Škunca pojasnio nam je da Grad Rijeka za članarinu u iznosu od33 tisuće kuna za 2012. ne dobiva samo dvije Plave zastave na riječkim plažama:  “U okviru naknade koja se plaća putem Lijepe naše, spomenuta Udruga svake godine upriličuje dvaput godišnje radne sastanke na kojima se rekapituliraju iskustva, provodi edukaciju i dogovara daljnje aktivnosti na provedbi programa. Udruga obilazi teren, tiska i odgovarajuće promidžbene materijale, a na svojim web stranicama promovira plaže i marine okupljene u Programu Plave zastave.” Što se tiče drugih troškova vezanih za Plavu zastavu, po riječima Škunce, u razdoblju 2010.-2011. uloženo je ukupno 535.301 kuna: “2010. utrošeno je 160.789 kuna za uređenje i opremanje plaže u skladu sa standardima Plave zastave, spasilačku službu, članarinu u Udruzi). 2011. utrošeno je374.512 kuna za opremanje plaže Ploče u skladu sa standardima Plave zastave, spasilačku službu na obje plaže i dr. manje troškovu te članarinu u Udruzi. Navedene troškove pokrila su četiri odjela gradske uprave: Odjel za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem, Odjel za komunalni sustav,  Odjel za zdravstvo i socijalnu skrb te Odjel za sport i fizičku kulturu. Ukupne troškove za 2012. moći ćemo sumirati tek po završetku sezone kupanja, dakle, najranije u jesen ove godine”, pojasnio je Škunca.

Na Makarskoj rivijeri odustali od Plavih zastava zbog prevelikog troška

Inače, projekt Plave zastave mnogi u Hrvatskoj nazivaju haračem. Tako je porečki portal Parentium.com u lipnju ove godine objavio članak Tri Plave zastave – harač težak 44.000 kuna po praznom gradskom takujinu, a i riječki Novi list je prošle godine na početku sezone prenio apel crikveničkih koncesionara  protiv način rada udruge Lijepa naša koja u Hrvatskoj dodjeljuje Plavu zastavu. “Prije 12 godina u Crikvenici smo bili ponosni što smo među prvima u Hrvatskoj dobili Plavu zastavu. Danas je ona devalvirana, na Plavu zastavu se ne gleda kao dokaz kvalitete, već kao namet jedne udruge. Jedini kriterij je spremnost na plaćanje”, izjavio je u Novom listu od 1. lipnja, 2011. Robert Manestar koji vodi brigu o dvije crikveničke plaže s Plavim zastavama, Balustradi i Gradskoj plaži. U istom članku navedeno je da je motiv Udruge Lijepa naša isključivo novac, odnosno naplata licence: “Udruga je s nama samo u jednom, kada se podiže Plava zastava. Što je s edukacijom djece o zaštiti mora i plaža koju propisuje Plava zastava? Sve to sami radimo”, žalio se jedan od koncesionara iz Crikvenice.

2010. su plaže na Makarskoj rivijeri odustale od Plavih zastava zbog toga jer su procijenili da je u vremenima krize riječ o prevelikom trošku. “Apsolutno, to je puno novca. A mogu vam reći da turisti i ne pitaju gdje je zastava, zašto je nema”  izjavio je 2010. direktor Turističke zajednice Tučepa Ivo Mravičić.

Kutle kao direktor Državne uprave za zaštitu prirode sredstva dodjeljivao sam sebi

Osnivač Udruge Lijepa naša je kontroverzni Ante Kutle, brat još kontroverznijeg poduzetnika Miroslava Kutle. Ante Kutle iza sebe ima brojne titule: bivši je saborski zastupnik HDZ-a te predsjednik i član brojnih saborskih odbora i razno-raznih komisija, a ima u zakupu i saborski restoran. Bio je, između ostaloga, i na čelu Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša. Iz tog razdoblja poznata je afera kada je otkriveno da je Kutle kao predsjednik DUZPO-a dodijeljivao enormna sredstva svojoj Udruzi. Naime, u revizijskom izvješću o poslovanju Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša otkriveno je kako je Kutle sklapao ugovore sa samim sobom, primjerice isplaćivao je honorare i ustupao dio službenih prostorija DUZPO-Udruzi Lijepa naša kojoj je on sam na čelu. Povlašteni položaj Udruge Lijepa naša prilikom dodjeljivanja sredstava udrugama od strane Ministarstva zaštite okoliša već dulje vrijeme prati nezavisni portal H-alter: “Ta udruga koju, napomenimo usput, nije za vidjeti u prvim redovima borbe protiv projekata koji najviše ugrožavaju prirodu i okoliš u Hrvatskoj – poput protupravne apartmanizacije, izgradnje golf igrališta, industrijskih kompleksa, ekološki neprihvatljivih prometnih projekata – apsolutni je hrvatski rekorder po količini prihoda”, stoji u članku Lijepa naša bez pisanog traga. Inače, sam Kutle na novinarska pitanja o svom biznisu s Plavim zastavama odgovara da je njegova udruga neprofitabilna organizacija.

Udruga Lijepa naša: “Unatoč tome što je Lijepa naša ekološka udruga, ona ne pripada zajednici ispolitiziranih zelenih udruga u Hrvatskoj”

Udruga Lijepa naša na svojim internetskim stranicama samu sebe opisuje ovim riječima: “Stojeći 1990. godine na kraju najmračnijeg povijesnog tunela, zakucalo je srce svakog Hrvata radosnije i jače, jer se agonijom i slomom komunizma, nakon dugih stoljeća, ponovo ukazala povijesna prilika za obnavljanje hrvatske države i povratak slobode. U tom je ozračju grupa domoljuba i zaljubljenika u prirodu osnovala Udrugu Lijepa naša (skraćeno: Lijepa naša).” te u nastavku sebi daju u zaslugu što se termin ‘Lijepa naša’, kao drugi naziv za Hrvatsku, uvriježio među narodom i javnosti, pritom valjda slučajno zaboravljajući da je autor izraza ‘Lijepa naša’ autor stihova hrvatske nacionalne himne, Antun Mihanović, koji ju je nazvao Lijepom našom još davne 1835. godine.

Osim projekta Plave zastave Udruga Lijepa naša vodi i projekt Eko škola u kojem sudjeluju osnovne škole. Zanimljivo je kako se Ante Kutle s Udrugom Lijepa naša svake godine javlja na Natječaj javnih potreba u odgoju, obrazovanju i školstvu koji raspisuje Primorsko-goranska županija i na kojem redovito za svoj projekt Eko škola dobiva maskimum traženih sredstava.

Ante Kutle očito zna na koja vrata treba pokucati da osigura sredstva za svoju Udrugu, a, kao i u drugim slučajevima, ni ovdje stranačke boje nisu bitne. Obilato je financiran od brojnih  HDZ-ovih vlada, a, kako vidimo, svoje projekte uspješno prodaje i jedinicama lokalne samouprave u kojima na vlasti nije HDZ, već SDP. (Sanja Perinić; foto naslovnice: rijeka.hr)