Plavi rak (Callinectes sapidus) postaje sve veći ekološki problem u Jadranskom moru. Ova invazivna vrsta, podrijetlom s obala zapadnog Atlantika, ubrzano se širi i ugrožava autohtone vrste riba, rakova i školjkaša. Znanstvenici upozoravaju da njegov brzi rast populacije može ozbiljno narušiti ekosustav. Rast ove populacije može predstaviti i gospodarsku priliku u njegovom komercijalnom iskorištavanju.
Kako je plavi rak dospio u Jadransko more?
Glavni razlog širenja plavog raka su ljudske aktivnosti, osobito ispuštanje balastnih voda brodova koje prenose larve i odrasle jedinke u nova staništa. Osim Jadrana, plavi rak prisutan je i u Egejskom moru te mnogim drugim europskim morskim ekosustavima. Njegova otpornost na različite uvjete saliniteta i temperature te iznimno brz reproduktivni ciklus omogućili su mu da postane dominantna vrsta na pojedinim lokacijama.
Projekt BlueDiversity: Kontrola populacije i gospodarski potencijal
Kako bi se kontrolirao rast populacije plavog raka i smanjio njegov negativni utjecaj na ekosustav, pokrenut je projekt Interreg Italija-Hrvatska BlueDiversity. Ovaj projekt okuplja talijanske i hrvatske stručnjake te uključuje lokalnu zajednicu u provedbu ekološki prihvatljivih metoda kontrole plavog raka.
Jedan od ciljeva projekta je korištenje plavog raka kao gospodarskog resursa. Biolog Josip Boban iz Javne ustanove More i krš ističe kako je moguće regulirati njegovu brojnost kroz kontinuirani izlov, čime bi se smanjio pritisak na autohtone vrste i otvorile nove prilike za lokalne ribare i ugostitelje.
Plavi rak na jelovnicima restorana i održivi turizam
Sve veći broj restorana na jadranskoj obali počinje uvoditi plavog raka u svoje jelovnike. Ovo ne samo da doprinosi kontroli njegove populacije, već i promovira održivi turizam. Edukativne ture i gastronomske manifestacije omogućuju turistima da nauče više o invazivnim vrstama i njihovom utjecaju na ekosustav, dok istovremeno uživaju u lokalnim specijalitetima.
Primjer uspješne komercijalizacije plavog raka dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država, gdje je ova vrsta ključna za ribarsku industriju, posebno u državi Maryland. U Hrvatskoj je komercijalni izlov plavog raka još u ranoj fazi, ali stručnjaci vjeruju da bi se mogao razviti u profitabilnu industriju.
Program praćenja i istraživanja plavog raka
Biologinja Jelena Kurtović Mrčelić naglašava važnost kontinuiranog praćenja brojnosti plavog raka, s obzirom na njegov agresivan način prehrane koji ugrožava strogo zaštićene vrste poput jegulje. Partneri iz Italije i Hrvatske analiziraju i širi utjecaj ljudskih aktivnosti i klimatskih promjena na ekosustave u pilot područjima, uključujući ušće rijeke Cetine i rezervat Pantan.
Povijest širenja plavog raka u Jadranu
Plavi rak prvi je put zabilježen u Jadranskom moru 1949. godine u sjevernom dijelu Jadrana, dok je na istočnoj obali prvi nalaz evidentiran 2004. godine na području Stonske solane i ušća rijeke Neretve. U posljednjih nekoliko desetljeća njegova populacija bilježi eksplozivan rast, posebno na sjevernom Jadranu i ušću Neretve, gdje značajno ugrožava autohtone vrste.
Europsko financiranje borbe protiv invazivnih vrsta
Projekt BlueDiversity, koji traje do kolovoza 2026., okuplja četiri talijanska i tri hrvatska partnera, uključujući Javnu ustanovu More i krš, Javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije te Institut za oceanografiju i ribarstvo. Vrijednost projekta iznosi oko dva milijuna eura, a financira ga Europska unija.
