Home Biznis Plin s omišaljskog LNG terminala uskoro u našem plinskom sustavu, moguće pojeftinjenje

Plin s omišaljskog LNG terminala uskoro u našem plinskom sustavu, moguće pojeftinjenje

3405
1

Projekt plutajućeg LNG terminala u Omišlju na Krku privodi se kraju, radovi su završeni u rokovima, terminal će uskoro biti spreman za prihvat brodova za prijevoz ukapljenog prirodnog plina (UPP/LNG), a u hrvatskom plinskom sustavu u početku prosinca očekuju se prve količine prirodnog plina iz tog novog dobavnog pravca.

Glavni dio terminala je plutajuća jedinica za prihvat i uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina (FSRU),tj. brod “LNG Croatia”, koji je u subotu isplovio iz španjolske luke Sagunto s prvim količinama ukapljenog prirodnog plina za probni rad, a na terminalu se očekuje početkom prosinca.

Po riječima direktora tvrtke LNG Hrvatska Hrvoja Krhena, terminal će nakon probnog rada, u početku siječnja, kada će doploviti prvi LNG brod, započeti s komercijalnim radom.

Plutajući LNG terminal služi za prihvat LNG brodova, uplinjavanje te isporuku u plinski transportni sustav do krajnjih kupaca. Čine ga FSRU brod LNG Croatia, pristan, pomoćna postrojenja i priključni plinovod do novog plinovoda Omišalj – Zlobin, kojim je terminal povezan s hrvatskim plinskim transportnim sustavom.

Tehnički kapacitet terminala je uplinjavanje 2,6 milijardi kubičnih metara ukapljenog plina na godinu. Svi kapaciteti zakupljeni su, od inozemnih, ali i domaćih tvrtki, za sljedeće tri godine, do 2027. zakupljeno je 80 posto kapaciteta, a u sljedećim godinama, zaključno s 2035., oko polovice kapaciteta.

LNG terminal strateški projekt za Hrvatsku

O izgradnji LNG terminala u javnosti se dugo raspravljalo, a u srpnju 2015. proglašen je strateškim projektom za Hrvatsku. Snažnu potporu izgradnji dao je SAD, a projekt je uključen na listu europskih projekata od zajedničkog interesa, jer ima strateški i geopolitički značaj i za Europsku uniju – utjecat će na jačanje europskog energetskog tržišta i veću sigurnost opskrbe plinom Europske unije, posebice zemalja srednje i jugoistočne Europe koje žele novi dobavni izvor plina.

Stoga je Koordinacijski odbor Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) 2017. odobrio bespovratnih 101,4 milijuna eura za izgradnju plutajućeg terminala, koji je bio procijenjen na 383 milijuna eura, ali su troškovi smanjeni nabavkom FSRU broda manjeg kapaciteta, na 233,6 milijuna eura. Još 100 milijuna bespovratnih eura osigurala je država, a ostatak HEP i Plinacro, osnivači tvrtke “LNG Hrvatska”, koja je nositelj projekta i upravlja terminalom.

Povrat investicije očekuje se već kod zakupa 0,52 milijardi prostornih metara prirodnog plina na godinu, a godišnji operativni troškovi terminala procjenjuju se na 13 milijuna eura.

Krhen naglašava da će se ostvarenim zakupom kapaciteta posve izbjeći aktivacija naknade za sigurnost opskrbe od kupaca plina u Hrvatskoj i da je omogućeno poslovanje terminala na komercijalnim osnovama, što bi trebalo povećati konkurentnost i likvidnost tržišta prirodnog plina i dovesti do smanjenja cijena za korisnike.

U razvoj projekta krenulo se s aktivnostima za izgradnju kopnenog terminala, no, Vlada je u lipnju 2016. donijela odluku o ubrzavanju aktivnosti na realizaciji projekta kroz fazni razvoj i implementaciju prve faze projekta kao plutajućeg LNG terminala. Odlučeno je tada da se uvede plutajući, dok bi se u drugoj fazi na Krku gradio kopneni terminal. Plutajući terminal bit će u pogonu do završetka izgradnje i početka rada kopnenog terminala, a njihov istovremeni rad nije predviđen.

Cijeli projekt plutajućeg terminala pratilo je nezadovoljstvo ekoloških udruga, dijela mještana i lokalnih političkih čelnika, koji su iskazivali zabrinutost zbog mogućeg onečišćenja i ekonomske isplativosti izgradnje plutajućeg terminala. Isticali su da je projekt nezakonit, bi more mogao onečistiti klor koji se koristi u procesu uplinjavanja, da će veliki brod nagrditi vizuru otoka Krka, da dokumentacija nije ispravna te da se na pristanu umjesto kesona, kao lošije rješenje za okoliš, u morsko dno ugrađuju betonski piloti.

Studija utjecaja na okoliš i mjere zaštite

Javna rasprava o studiji o utjecaju terminala na okoliš održana je u jesen 2017., a u njoj su na 600 stranica obrađeni mogući utjecaji plutajućeg terminala na okoliš, s predloženim mjerama zaštite okoliša.

Stručno povjerenstvo za procjenu utjecaja na okoliš je 2018. donijelo mišljenje po kojemu je projekt prihvatljiv za okoliš, uz primjenu mjera zaštite i programa praćenja stanja okoliša. Od 16 članova, protiv su glasala dva člana povjerenstva – iz općine Omišalj i Primorsko-goranske županije.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike potom je izdalo rješenje kojim je utvrđena prihvatljivost zahvata za okoliš, uz primjenu mjera zaštite okoliša.

Mjerama je predviđeno da će FSRU brod pri uplinjavanju raditi u tzv. otvorenom sustavu, da će se pri izmjeni topline između dva sustava izbjeći izravan kontakt ukapljenog plina i morske vode i maksimalno smanjiti utjecaj na hlađenje mora te da je sustav zahvaćanja i ispuštanja morske vode dizajniran tako da se onemogući stvaranje pjene.

Uvažene su primjedbe lokalne zajednice u vezi s upotrebom klora pri uplinjavanju, pa se pri zahvaćanju i ispuštanju morske vode neće koristiti elektroklorinacija nego će terminal raditi na načelu mehaničkog čišćenja sustava u sklopu redovnog održavanja broda.

Uz to, a prema mjerama, ni u najnepovoljnijem režimu rada terminala ne bi trebalo doći do smanjenja kvalitete zraka na području Omišlja, a razine buke bi trebale biti ispod propisanih dopuštenih razina.

Izgradnja terminala počela je nakon što je skupština tvrtke LNG Hrvatska usvojila konačnu investicijsku odluku u siječnju 2019.

Sve potrebne građevinske dozvole ishođene su u travnju 2019., a istog mjeseca na gradilište su uvedeni izvođači radova.

Iako je prethodno bilo planirano da se konstrukcija temelja betonskog obalnog sistema pristana izvede na kesonima, odlučeno je da se konstrukcija postavi na armiranobetonskim pilotima, pa je glavni projekt izmijenjen, kao i građevinska dozvola. Kako su objasnili iz tvrtke LNG Hrvatska, izvedba pristana terminala na armiranobetonskim pilotima ocijenjena je jednakovrijednim rješenjem kao i izvedba armiranobetonskih kesona i povoljnijom za okoliš.

Kapacitet FSRU broda uplinjavanje 2,6 milijardi prostornih metara plina na godinu

Istodobno, krenulo se u nabavku FSRU broda, pa je kao ekonomski najpovoljnija odabrana ponuda tvrtke Golar Power Limited koja je ponudila konverziju postojećeg LNG tankera Golar Viking, proizvedenog 2005., u FSRU brod u vrijednosti od 159,6 milijuna eura.

Brod je u listopadu doplovio iz kineskog brodogradilišta nedaleko Šangaja u kojemu je tehnološki prerađen i pretvoren u FSRU brod, a u brodogradilištu Viktor Lenac potom su obavljena dodatna ispitivanja, nakon čega je isplovio po prve količine plina za probni rad.

Odabrani i prilagođeni brod, sada naziva “LNG Croatia”, ima kapacitet spremnika od 140.000 prostornih metara, s kapacitetom uplinjavanja 300.000 prostornih metara prirodnog plina na sat, što na godišnjoj razini daje kapacitet od 2,6 milijardi prostornih metara plina

1 COMMENT

  1. Tko je to pametan dao ime brodu po imenu države? Onda kad se desi havarija bit će naslovi “Hrvatska potonula”?!?!?!!? Nikad se brodu ne daje ime po državi – nikad! Dokaz da cijelim projektom upravljaju idioti iz ureda bez trunke praktičnog znanja?! Prodan nam je koncept LNGa sa obećanjem jeftinijeg plina, a mi sad uzimamo plin od prekupaca iz Španjolske umjesto iz Katara?!*?!!?!? Pa zašto nije otišao po tovar u Katar i uzeo najjeftiniji plin na tržištu? Kome plaćamo proviziju i zašto?!?!?!

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here