U povodu 100. godišnjice rođenja Giovannija Palatuccija, koji je u vrijeme Drugog svjetskog rata bio kvestor riječke policije, a 1990. godine proglašen je Pravednikom među narodima, Talijanske pošte izdale su specijalnu marku. Poštanska marka s likom Palatuccija bit će puštena u opticaj 29. svibnja.
Giovanni Palatucci rođen je u Montelli, 31. svibnja 1909. godine, a umro je u koncentracijskom logoru Dachau 10. veljače 1945. U Mussolinijevo doba bio je talijanski policajac, šef Ureda za strance talijanske policije u Rijeci od 1938. do 1944., a nekoliko mjeseci za njemačke okupacije bio je i kvestor. Prema nekim izvorima, Palatucci je potaknut svojom kršćanskom vjerom spasio pet tisuća Židova. Gestapo ga je uhitio 13. rujna 1944. godine te ga poslao u logor Dachau, gdje je umro u dobi od 36 godina. Temeljem takvih tvrdnji mnogi su Palatuccija već nazvali i prihvatili kao »riječkoga Schindlera«, no oko njegova djelovanja i dalje postoje razne kontroverze.
O Palatucciju je snimljen i film »Il rumore di un treno«, kojega je početkom 2000. godine dijelom i u Rijeci na autentičnim lokacijama snimala talijanska nacionalna televizija Rai Uno. Questura di Fiume nalazila se na broju 17 u današnjoj Ulici Žrtava fašizma, a Palatucci je iznajmljeni stan imao nedaleko, u Ulici Pomerio.
U Državnom arhivu u Rijeci pohranjena je pismohrana ustanove u kojoj je Palatucci radio, a zadnji dokument o Palatucciju u arhivu kvesture je iz 1944. godine i govori o premetačini koju Gestapo radi u njegovu stanu, nakon čega je deportiran u Dachau. U tom dokumentu stoji da je kod njega pronađen jedan radio aparat jedne konkretne žene, izvjesne »Židovke Weisz«. Zanimljivo je da se u jednom dokumentu riječke gradske komisije za istraživanje ratnih zločina nakon rata izvjesna »Židovka Weisz« optužuje za kolaboraciju s Gestapoom! (novi list)
Država Izrael mu je odala najveću počast među ne-Židovima. Proglašen je – PRAVEDNIK-om MEĐU NARODIMA – i njegovo je ime upisano u aleji zaslužnih pravednika. Zar sumljamo da država Izrael tako lako daje takve počasti kako neki još i dan-danas insinuiraju ?