Home Vijesti Poznati analitičar: ‘Putinu se, izgleda, sve manje ratuje. Nemojte se čuditi ako...

Poznati analitičar: ‘Putinu se, izgleda, sve manje ratuje. Nemojte se čuditi ako iznenada objavi kapitulaciju’

219
0

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov ovog tjedna je potvrdio da ruski predsjednik Vladimir Putin neće održati tradicionalnu konferenciju za medije krajem godine. Urednik britanskog Telegrapha za pitanja obrane Con Coughlin u analizi koju je objavio u četvrtak pod naslovom “Putinova iznenadna kapitulacija je realan scenarij” smatra kako je to siguran znak kako “na Putinovom dvoru sve nije dobro” budući da je baš ta konferencija redovito bila među njegovim najvažnijim javnim istupima, prenosi Telegram.

U pomno insceniranom nastupu s manje-više unaprijed poznatim pitanjima medijskih djelatnika obično bi to bila idealna prilika za hvalisanje svojim dostignućima, a nerijetko i za širenje propagande i dezinformacija. Sve bi uživo prenosila televizija iako bi se događaj znao pretvoriti u iscrpljujući maraton u trajanju i po četiri i pol sata.

Jedan od njegovih pamtljivijih nastupa na tim konferencijama je onaj iz 2020. godine kada mu je postavljeno pitanje o tvrdnjama da ruske sigurnosne službe stoje iza pokušaja ubojstva oporbenog lidera Alekseja Navaljnog. Putin je tada kratko odgovorio kako bi, da su ga službe htjele ubiti, taj posao i dovršile. Istovremeno je odbacio i tvrdnje da su ruski hakeri bili upleteni u izborni proces u SAD-u tvrdnjom da je tu priču plasirao netko tko želi naškoditi rusko-američkim odnosima.

Telegraph stoga piše kako je velika šteta što je Putin otkazao ovogodišnju presicu nakon svega što je izveo i što mu se dogodilo u Ukrajini. “Bilo bi fascinantno čuti ruskog lidera o tome kako napreduje njegova ‘specijalna vojna operacija’ ili kakav je život na novim anektiranim teritorijima istočne Ukrajine pod ruskom vladavinom. Odnosno, na onim prostorima koje Ukrajinci još nisu oslobodili”, piše Coughlin.

Iako objašnjenja otkazivanja konferencije nema, naveliko se nagađa da se Putin ne usudi javno pojaviti čak ni na ovakvom režiranom događaju nakon tolikih poniženja koje je ruska vojska doživjela tijekom svojeg napada na Ukrajinu. Makar bi mu sva pitanja unaprijed bila poznata, od njega bi se ipak očekivalo da objasni kako to da strateški važni gradovi poput Hersona više nisu pod ruskom kontrolom.

“Kremlj zna da čak ni njegova sofisticirana propaganda ne može sakriti činjenicu da je 2022. bila godina katastrofe za Putina i rusku vojsku, i to tolikih razmjera da su i obični Rusi sada poprilično svjesni poraza koje su pretrpjeli, a zadnje ankete pokazuju da tek četvrtina njih podržava njegov novi tzv. veliki patriotski rat”, dodaje Coughlin.

Podsjeća i da su Rusi, suočeni s manjkom ljudstva i opreme (Putin je početkom tjedna i sam priznao da vojska ima problema s isporukom zimske odjeće trupama na prvim linijama), morali pribjeći korištenju iranskih dronova za napade na ukrajinsku infrastrukturu te da je to zapravo jedina taktika koja je Kremlju preostala u pokušaju da nastavi invaziju. U međuvremenu, čak je i ta taktika počela davati manje rezultata budući da su se Ukrajinci prilagodili i sve uspješnije presreću bespilotne letjelice te ih obaraju prije nego pogode svoje mete. A sposobnost obrane Kijeva uskoro će biti još jača nakon što im stignu moćni sustavi Patriot čiju je isporuku najavila administracija američkog predsjednika Joea Bidena.

Telegraphov analitičar naglašava da Putin nije u defenzivi samo na bojištu. “Što god njegovi pristaše diljem svijeta govorili, sankcije Zapada imaju iscrpljujući efekt na rusku ekonomiju, a nade Kremlja da će njihove financije spasiti visoke cijene nafte nisu se obistinile. Dapače, cijene su potonule u jeku gospodarske krize s kojom su trenutno suočene industrijske velesile.”

Putinu, piše dalje Coughlin, ponestaje opcija pa je sve izvjesnije da bi uskoro mogao biti zainteresiran za pregovore. Napominje da se niz zapadnih lidera, uključujući Bidena i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, već neko vrijeme zalaže za pregovore, neki navodno čak i pritišću ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da se okrene u tom smjeru. Tu se posebno ističe Turska kao mogući posrednik između dviju zaraćenih strana.

Iz Putinove perspektive, smatra Coughlin, pregovori bi mu pomogli u svladavanju najprioritetnijih problema pa zato tumači da Kremlj svako malo ponavlja da je “otvoren” za pregovore.

Ipak, na kraju upozorava da, iako je okončanje krvoprolića svakako dobrodošlo, Zapad ne bi smio upasti u Putinovu klopku. Podsjeća da je prije invazije Rusija već pregovarala s Ukrajinom o Minskim sporazumima, ali da je malo toga postignuto jer je Moskva uporno odbacivala i pomisao na povlačenje s okupiranog Krima ili odustajanje od Donbasa. “Štoviše, bilo kakvi budući pregovori moraju adresirati brojne ratne zločine koje su Putinove snage počinile od početka invazije. Razgovori usmjereni okončanju konflikta mogu se činiti kao dobra ideja, ali ne ako bi to značilo da će se despot pomoću njih izvući”, zaključuje Coughlin svoju analizu.

Previous articleVučić: Nisam se dugo čuo s Putinom
Next articlePrva reakcija Brune Marića kad je čuo tko nam sudi protiv Maroka: ‘Pomozi nam Bože!’

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here