Velika i čista pobjeda HDZ-a, ali i ljevica je ostala čitava. Ukratko, to bi bio sažetak volje hrvatskog političkog naroda koju je iskazao na izborima za Europarlament. Na birališta je u nedjelju izašlo 950.736 građana ili 25,25 posto biračkog tijela, što, iako je izlaznost relativno mala, govori ipak o povećanom zanimanju Hrvata za EU u odnosu na prethodne izbore. Dobar je to pokazatelj uzmemo li u obzir da prave motivacijske kampanje u medijima gotovo i nije bilo.
HDZ i partneri osvojili su 6 od 11 mandata. Tako će nas u Bruxellesu i Strasbourgu predstavljati predsjednica HSP dr. Ante Starčević Ruža Tomašić (koja je dobila najviše preferencijalnih glasova), Andrej Plenković, Marijana Petir (HSS), Dubravka Šuica, Ivana Maletić i Davor Ivo Stier. Uočljiva je dominacija žena u toj tradicionalno konzervativnoj, na prvi pogled, muškoj koaliciji.
Kukuriku koalicija, iako potresena brojnim aferama i usprkos lošeg vođenja države, nagrađena je s 4 mandata. Tako će za plaću od oko 7.000 eura, ruke morati zasukati Tonino Picula (najviše glasova) Biljana Borzan, Jozo Radoš (HNS-Liberali) i Ivan Jakovčić (IDS). Za Jakovčića su glasovali i Talijani, ali i Srbi, koji su radije njemu nego li Miloradu Pupovcu (SDSS) dali povjerenje.
Najveće iznenađenje ovih izbora je OraH Mirele Holy. Stranka socijalno osjetljive zelene ljevice osvojila je 1 mandat, a o brizi za zaštitu okoliša, obnovljive izvore energije, proizvodnju hrane i legalizaciju marihuane u EU će se zauzimati Davor Škrlec. S ljevice su istisnuti Hrvatski laburisti-Stranka rada, koju su birači prepoznali kao blefere, a njihov predsjednik Dragutin Lesar je moralno odgovorno nakon objavljivanja rezultata podnio ostavku.
Mnogo se očekivalo još od Partnerstva hrvatskog centra, kojeg sačinjavaju Nacionalni forum, PGS, HSLS i Lista za Rijeku. Iako imaju dobar program i kvalitetne ljude, u svjetonazorski ostrašćenoj Hrvatskoj pokazalo se kao nedostatak to što nemaju ideologije kao motivansa za birače i izbjegavanje, što je zdravo, ali pokazalo se štetno, ulaska u vrijednosno-političke ratove koji bjesne u javnosti. Savez za Hrvatsku pozicionirao se kao koalicija na koju treba računati u budućnosti, a s obzirom da im je malo nedostajalo da osvoje jedan mandat.
Unatoč aferi s bivšim ministrom financija Slavkom Linićem, Rijeka se potvrdila kao bastion SDP-a. Za riječke „crvene vragove“ opredijelilo se 44,15 posto birača, drugi je HDZ s 24,85 posto, a na iznenađujućem trećem mjestu je OraH s respektabilnih 14,6 posto. Što se našeg grada tiče, može se isčitati da je ljevica nakon euroizbora dodatno ojačana, pogotovo s SDP-ovom pobočnom strankom Mirele Holy.
Hrvatski su birači pokazali svoju zrelost. Bipolarnost političke scene nije zacementirana zato jer su birači i HDZ-a i partnera i Kukuriku koalicije dali svoje glasove i drugim strankama u koaliciji. Govori to o pluralnom bogatstvu i desnice i ljevice. A to je možda ono najvažnije za razvoj demokracije u državi i društvu. Demokratski je to potencijal na kojeg valja računati. Ovi EU izbori potvrdili su riječi generala Ante Gotovine koji je jednom prilikom rekao da su ptici za let potrebni i desno i lijevo krilo. Neka tako i bude. Da nam ptica hrvatske demokracije uspješno leti….(Giancarlo KRAVAR)
