Primorski župani su, uz podršku Hrvatske zajednice županija, uputili Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture mišljenje i primjedbe na Nacrta prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Prijedlogom Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, koji se nalazi u javnoj raspravi, ukidaju se koncesijska odobrenja, a uvode dozvole koje se pod određenim uvjetima daju temeljem javnog natječaja, definiraju morske plaže, sidrišta i privezišta, a u jedinicama područne (regionalne) samouprave predviđa se osnivanje samo jedne županijske lučke uprave. Uz to, Nacrtom se predviđa i osnivanje Agencije za integralno upravljanje pomorskim dobrom.
Novim Nacrtom prijedloga Zakona, županije ostaju bez 40% i više dosadašnjih prihoda koji su se trošili isključivo namjenski za unapređenje i zaštitu pomorskog dobra na prostoru županije. Osim toga sredstva od pomorskog dobra trošit će se na neučinkovito administriranje i zapošljavanje neproduktivnih administrativnih službenika, dok će posljedica biti daljnja centralizacija.
Budući da dosadašnji model upravljanja daje dobre rezultate, predstavnicima primorskih županija je stoga neprihvatljivo da prihodi od pomorskog dobra više ne budu po kontrolom lokalnih jedinica na čijem se području pomorsko dobro i nalazi. Tako bez sredstava od koncesija, Primorsko – goranska županija ostaje do 6 milijuna kuna, Istarska županija oko 2,5 milijuna kuna, Zadarska oko 2,2 milijuna kuna, Šibensko – kninska 1,7 milijuna kuna, Splitsko – dalmatinska bi ostala prikraćena za 3 milijuna, a Dubrovačko – neretvanska za 2,6 milijuna kuna.
Također, osnivanjem još jedne Agencije neće ni pojednostaviti niti ubrzati postupak davanja koncesija. Osim toga, smatraju da će ista generirati dodatne troškove administracije i smanjenje sredstava od koncesijskih naknada koje sada pripadaju proračunima države, županija, gradova i općina.
„Smatram da nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ne osigurava kontinuitet dosadašnje dosegnute kvalitete pomorskim dobrom u PGŽ. Narušava načelo supsidijarnosti tj. upravljanja na regionalnoj razini. Degradira dosadašnji decentralizirani sustav upravljanja lučkim područjem te unosi neke dvojbe i nejasnoće o načinu koncesioniranja pomorskog dobra na zahtjev kao što i direktnom primjenom odnosi dio sredstava. Također, umanjuje dosadašnje prihode pomorskog dobra Županijama i postavlja element centralizacije pomorskim dobrom“, istaknuo je župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina.
„Jedan od sporih članaka je onaj kojim se ide ka centraliziranju ovlasti područne (regionalne) samouprave jer propisuje da se u jedincima područne (regionalne) samouprave osniva jedna županijska lučka uprava koja može imati ispostave“, rekao je župan Istarske županije Valter Flego te dalje istaknuo kako „Osnivanje Agencije za integralno upravljanje pomorskim dobrom neće se ni pojednostaviti niti ubrzati postupak davanja koncesija, već će ista generirati dodatne troškove administracije i smanjenje sredstava od koncesijskih naknada koje sada pripadaju proračunima države, županija, gradova i općina.“
Svako daljknje birokratiziranje države pa i osnivanja novih agencija nije poželjno jer samo povećava broj nepotrebnih službenika. Slažem se s Komadinom da je ovakav novi zakon nepotreba i štetan jer smanjuje sredstva koja se vraćaju za unapređenje pomorskog dobra i korištenje istog.
moguće rješenje hrvatskog problema sa deficitom proračunas je možda rješivo između inih mogućnosti prema velikobritanskom modelu gdje su svojedobno dali pola milijuna otkaza među državnim službenicim da bi se povratno nakon par godina stvorila dva (2) milijuna NOVIH radnih mjesta uz znatno poboljšanje rada-efikasnosti preostalih državnih službenika. Problem je taj da bi se kod nasotkazi dijelili prema stranačkoj provenijenciji uhljebljenih kadrova