Cijene stanova i troškovi najma u Europskoj uniji nastavljaju snažno rasti, a sve veći broj kućanstava suočava se s ozbiljnim financijskim problemima vezanim uz stanovanje. Među najteže pogođenim zemljama nalazi se i Hrvatska, gdje su cijene nekretnina zabilježile drastičan rast. Europski parlament objavio je ključne podatke o kretanju cijena i mjerama koje poduzima kako bi ublažio ovu krizu.
Ključni pokazatelji stambene krize
Jedan od osnovnih pokazatelja koji ukazuje na prevelike stambene troškove jest omjer između prihoda kućanstva i izdataka za stanovanje. Smatra se da su kućanstva u riziku od siromaštva ako na stanovanje troše više od 40 % raspoloživog dohotka.
- U 2023. godini taj prag premašilo je 10,6 % gradskih kućanstava u EU-u te 7 % onih u ruralnim sredinama.
- Grčka predvodi u negativnim statistikama – čak 31 % gradskog stanovništva troši više od 40 % prihoda na stanovanje.
- Suprotno tome, Slovačka ima najmanji udio kućanstava u ovom problemu, sa samo 6 %.
Rekordan rast cijena nekretnina
Između 2015. i 2023. godine cijene nekretnina u Europskoj uniji u prosjeku su porasle za 48 %. Međutim, rast nije bio ujednačen, a pojedine zemlje zabilježile su dramatične skokove.
- Mađarska bilježi najveći porast cijena od čak 173 %.
- Hrvatska nije izuzetak – cijene nekretnina porasle su za 79,9 %, dok je u susjednoj Sloveniji rast iznosio 86,2 %.
- Uz Mađarsku, države poput Litve (114,2 %), Češke (111,7 %) i Portugala (105,8 %) također su zabilježile rast veći od 100 %.
Glavni uzroci ovih poskupljenja uključuju povećane troškove gradnje, rast kamatnih stopa na hipotekarne kredite, smanjenu ponudu nekretnina zbog smanjene gradnje te sve veću kupnju nekretnina u investicijske svrhe.
Porast cijena najma
Osim cijena nekretnina, značajno su porasle i cijene najma. Prema podacima, između 2010. i 2022. prosječne najamnine u Europskoj uniji povećale su se za 18 %. Jedan od ključnih razloga ovog trenda je sve veća popularnost kratkoročnih najmova putem platformi poput Airbnba.
Rast troškova stanovanja, zajedno s općim povećanjem životnih troškova i nesigurnom ekonomskom situacijom, dodatno opterećuje građane. Istraživanje Eurobarometra iz srpnja 2024. pokazalo je da su ekonomske teme bile ključan motiv birača na posljednjim europskim izborima.
Stanovanje kao temeljno ljudsko pravo
Europski parlament je 2021. godine usvojio rezoluciju kojom poziva sve države članice da stanovanje priznaju kao temeljno ljudsko pravo. Svi građani moraju imati jednak pristup pristojnom i sigurnom smještaju, uključujući osnovne uvjete poput pitke vode, sanitarnih sustava i pouzdane energije.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je imenovanje prvog povjerenika za stambena pitanja, što će biti povijesna odluka u cilju rješavanja problema stanovanja.
Fokus na socijalno stanovanje
Tijekom listopada 2024. održana je rasprava o održivom i pristupačnom stanovanju s potpredsjednikom Komisije Margaritisom Schinasom. Zastupnici su posebno izrazili zabrinutost zbog:
- Rastuće stope beskućništva
- Sve manjeg broja mladih koji si mogu priuštiti vlastiti dom
- Nedostatka ulaganja u socijalno stanovanje
Kao odgovor na sve veće probleme, Parlament je u prosincu 2024. godine odobrio osnivanje posebnog odbora koji će tijekom 2025. predložiti konkretna rješenja za poboljšanje stambenih uvjeta u Europskoj uniji.
