Home Biznis Rastu kamate, kredita sve manje

Rastu kamate, kredita sve manje

993
0

Zbog straha od recesije i jačanja financijske krize nekoliko je svjetskih središnjih banaka, među kojima i američki Fed i Središnja europska banka (ECB), najavilo smanjenje referentnih kamatnih stopa. Američki Fed će smanjiti ciljanu kamatnu stopu državnih rezervi za 50 baznih poena na 1,5 posto, ECB za 50 baznih poena na 3,75 posto, Engleska središnja banka na 4,5 posto, Švicarska nacionalna banka za 0,25 posto. Ovaj korak središnjih banaka je koordiniran i zajednički što svjedoči o ozbiljnosti situacije i nedvojbeno govori da je inflacija pala u drugi plan, a da središnji bankari sad svim silama žele spriječiti potonuće u globalnu recesiju.
    Unatoč tome, domaći bankari rade nove troškovnike za porast kamata, naknada i drugih troškova kredita i samo je pitanje dana kada će stupiti na snagu. Trebalo bi dakle doći do novog rasta kamata na kredite, kao posljedice još oskudnijeg pritoka kapitala izvana, a to će naravno biti praćeno i adekvatnim rastom kamata na štednju, koja je ovih dana u hrvatskim bankama pitanje broj jedan. Prioritet je sačuvati, odnosno povećati depozite, jer u nelikvidnom inozemnom okruženju, domaći se bankari sada više nego ikad moraju osloniti na domaću štednju. U prijevodu, u inozemstvu je novac skup ili ga nema, pa će se krediti ubuduće odobravati isključivo iz depozitne baze koju je zato jako bitno sačuvati. U tom kontekstu, važna je i naplata kredita. Ona se u zadnjih godinu dana već lagano pogoršava pa se tako udio loših kredita u ukupnim trenutno kreće između 3 i 4 posto, dok je primjerice u Italiji manji od 1 posto. Treba vidjeti što će biti sada, kako će se ponašati korisnici kredita i hoće li doći do pogoršanja naplate uslijed generalnog pada standarda, vele u bankama. Već cijelu ovu godinu tržišta nekretnina i automobila osjećaju usporavanje, krediti se više ne dijele kao na traci, što se, normalno, loše odražava na prihode trgovaca.
    No, prema kraju godine očekuje se još manje kredita, a oni koje se odobre – bit će skuplji. S obzirom da su i postojeći krediti ugovoreni uz promjenjive kamatne stope, rate kredita koji se otplaćuju i dalje će rasti. Kuna praktički više i ne smije oslabiti jer bi to vjerojatno povuklo lančanu reakciju neplaćanja u bankarskom sektoru. U HNB-u to naravno znaju pa je kuna jača nego ikad.
    Uslijed viših kamata doći će do smanjenja potražnje i rezanja investicijske aktivnosti, što vodi ka sporijem rastu BDP-a ili čak mogućoj recesiji koja je u Americi i dijelu europskih zemalja već na djelu. Građani će dakle moći manje ili nikako kupovati na kredit što će smanjiti potražnju i prihode trgovaca i poduzetnika. (novi list)

Previous articleJadranska liga: Mornar BS – Primorje EB 10:10
Next articleNesuđena žrtva riječke likvidacije: ‘Bili smo prijatelji sedamnaest godina’

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here