RI Privredni Barometar: Pijani milijarderi – tri putnička terminala umjesto jednog

Rijeka kao grad sa oko malo više od 100.000 stanovnika i sa daljnom tendencijom opadanja tog broja te smanjivanjem postotka dobrostojeće srednje klase u ukupnoj populaciji nema kapitalnu moć da bi konzumirala tri putnička terminala na različitim lokacijama. Takvi terminali traže snažne komercijalne aktivnosti i veliki dnevni protok putnika da bi mogli biti rentabilni. Kako je riječka privreda u kolapsu te privredni srednjoročni i dugoročni pokazatelji negativni, izgradnja takvih infrastrukturnih objekata (posebno kroz Javno Privatno Partnerstvo) odvest će buduće generacije u dužničko ropstvo. Najavama izgradnje novog autobusnog kolodvora na Žabici za koji je već izdvojeno dobrih 40 milijuna HRK uz bačenih 26 milijuna HRK za brodski putnički terminal te devastirani željeznicki kolodvor, gradska uprava ostavlja dojam izgubljenosti u vremenu i prostoru. Ovdje tako treba podvući da se jasnom vizijom razvoja grada i regije bez obzira na trenutne kapitalne mogućnosti naše privrede sa ciljanim prioritetnim ulaganjima mogu stvoriti temelji za novi gospodarski rast.
Svaka investicija posebno u infrastrukturu mora imati svoj timing te uslove pod kojim se može graditi. Prostor se traba planirati za sljedećih 30 do 50 godina i kada se poslože prioriteti i daju odredeni parametri tada se može početi graditi i vizije polako pretvarati u stvarnost.

Kako to rade drugi
Vrijeme je novac pa tako moderni putnički hubovi (kolektori) služe prije svega privredi za brzi transfer djelatnika s različitih terminala prema privrednim zonama i natrag prema rezidencijalnim dijelovima. Skraćivanjem vremenskog transfera privreda postaje daleko efikasnija, a samo područje postaje daleko atraktivnije za investitore i privredu. Na primjeru novog putničkog terminala u Den Haagu možemo vidjeti integriranje željezničkog, tramvajskog i autobusnog kolodvora u jednu cijelinu tipičnog germanskog pogleda efikasnosti.

Rijeka kao glavni grad Regije mora odisati inovativnošću
Ako Rijeka želi biti glavni grad Regije ne smije biti kroničar zatečenog stanja, te po tome ravnati svoj GUP, nego jasnom vizijom i jasnim planovima stanje mjenjati prema željenom. U jednom od svojih prijašnjih kolumni naglasio sam potrebu da se Rijeka treba vratiti svojim prijašnjim planovima premještaja industrijsko-lučkih kapaciteta prema bakarskom zaljevu i sjeveru Krka. Kao glavni grad Autonomne Regije, Rijeci će trebati prostor za poslovno i administrativno središte Regije. Prostor od Žabice do Torpeda ( pogon Rijeka) sa novim centralnim putničkim kolektorom oko koga se može razviti riječki ‘down town’ je idealno područje za tako nešto. Na primjeru Den Haaga Rijeka može ukolopiti staru Željeznicku postaju u moderan terminal gdje će autobusni kolodvor biti iznad željeničkog a u produžetku terminala prema Budimpeštanskom pristaništu brze brodske- katamaranske veze mogu povezati Kvarnerske otoke sa administrativnim središtem. Dok god sadašnja politika na lokalnom nivou ne gleda na ovaj prostor kao jednu zajedničku privrednu cijelinu (Opatija – Rijeka – Crikvenica – Krk) do tada ćemo sami sebi biti najveci neprijatelji. Planovi ne mogu biti parcijalni po malim općinama. Oni moraju biti sveobuhvatni i moraju ući u srž problema. Okupiti se zajedno je početak, ostati zajedno je napredak, raditi zajedno je uspjeh.(Boris Bradarić)