EU komisija je najavom ukidanja potpora zračnim lukama s više od 200.000 putnika na godinu, u roku od deset godina, podigla na noge neke zastupnike iz redova pučkih stranaka. Najviše onih iz Francuske ali eto i naši zastupnici su dali podršku ovoj inicijativi. Kako stvari stoje europarlametarci žele granicu potpora podignutu na 700.000 tisuća, a po nekim informacijama EU komisija je željna podignuti granicu samo na 500.000 PAX.
Socijalni i privredni transferi jedu 50% proračuna
Da bi razumjeli ovu tematiku i ovaj pristup EU komisije, moramo se vratiti 30-40 godina unazad kada su južnoeuropske države na krilima turističkog buma izgrađivale zračne luke kao na pokretnoj traci. Svaki otok ili svako veće mjesto na obali želio je vlastitu zračnu luku, a neke su bile udaljene jedne od druge manje od 100 km zračne linije. U uvjetima kada takvi objekti rade 4 do 6 mjeseci u godinu s jako malim brojem putnika s gledišta rentabilnosti te potpore nemaju nikakvu razvojnu ulogu. Kada bi danas pogledali u strukturu rashoda proračuna hrvatskih jedinica lokalne samouprave, županija i države ona bi vidjeli da socijalni i privredni transferi/ potpore jedu skoro oko 50% proračuna. U doba globalizacije kada protiv sebe imate države koje transfere/potpore koriste na drugi način i u druge svrhe, npr u sistematske ciljane potpore prema realnoj privredi i kreiranju rentabilnih radnih mjesta, onda dugoročno s našim sustavom potpora zaposlenost klizi prema NULI. Usitnjenost JLS-e i nedostatak zajedničke vizija razvoja i razvojnih planova dovode nas u situaciju da lokalna politika i političari ne vide dalje od vlastitog dvorišta i da se proračunom s kojim oni upravljaju kratkoročno kupuju glasovi na sljedećim izborima što nas dovodi u neravnopravan položaj sa regijama koje trensfere/potpore koriste na pravi način.
Previše malih zračnih luka u radijusu od 100km
U radijusu od 100 km imamo 4 zračne luke (Rijeka, Pula , Trst i Ljubljana ) koje gravitiraju istom području sa oko 2 -3 milijuna stanovnika. Niti jedna od ovih zračnih luka nije u stanju imati svakodnevne i višednevne letove prema poslovnim hub-ovima kao što su London, Amsterdam, Frankfurt, Pariz te ostalim većim poslovnim centrima. Po defaultu poslovni svijet je fokusiran u velikom dijelu na gospodarska područja koja su u radiusu od max 45min do 1 sata vožnje od zračne luke, a te zračne luke bi morale biti umrežene sa poslovnim hub-ovima. Po toj nekoj logici samo jedna zračna luka bi mogla opsluživati kompletnu turističku i lučko-industrijsku privredu PGŽ , Istre, Kopra i Trsta s njihovom okolicom. Kada povučete dijagonale Pula – Ljubljana, Trst-Kopar-Rijeka onda se definitivno negdje u sjevernom dijelu Istre u sjecištu dijagonala može napraviti velika zračna luka koja će dati novi gospodarski impuls za razvoj cijele šire regije.
Široj regiji potrebna nova zajednička vizija razvoja
I zato ovo nova regulativa EU komisije želi prije svega poticati razvoj drugčijih mentalnih sklopova, posebno u zemljama koje imaju drukčiju percepciju vođenja lokalne i nacionalne politike. To je nešto što će nas natjerati da pogledamo dalje od vlastitog dvorišta i nešto što će nas natjerati da se počnemo finacijski odgovornije ponašati prema zajedničkom novcu i budućim generacijama.(Boris Bradarić)
45°28’16.4″N 14°15’47.6″E
Lude glave, **** mi se od ovakvih.
Odmah lude glave i to su ti argumenti? Otvori google maps pa na tim koordinatima pogledaj teren.
1.Od Šapjana prema jugu je ravnica idealna za aerodrom. Nema magle, nema vjetra kao što je na Krku itd itd .(bio je u nekim planovima kad se radio Omišalj, ali su ga “stručnjaci” stavili na otok u ono vrijeme i to bez mosta)
2. Luka Rijeka je na području Jušića – Jurdana 80tih planirala veliki kamionski terminal, znači veza cargo terminali aerodrom – kamionski terminali.
3. Aerodrom bi bio povezan autocestom 10min od Rijeke, 20min od Trsta da se napravi famozna autocesta. Rijeka kao polazišna luka za krstarenja je samim time konkurentnija.
4. Konačno bi mogli ukinuti prugu preko rive u gradu jer bi teret odlazio na sjever ne na istok. (imaš gotovu prugu još od austrijskih željeznica)
5. Nastavak prave zaobilaznice prema istoku Jurdani – Grobnik itd itd
I još bi mogli s takvim projektima izvući novce od EU, pa ako ti se i dalje **** Keep Calm and Carry On
Nisam bio upoznat sa ovom lokacijom @JA u prijasnim planovima. Hvala na informaciji.
Ja sam bio misljenja da bi se lokacija trebala traziti u trokutu Novigrad, Kopar I Buje gdje bi se koristila postojeca trasa Istarskog Y. Novi Jadransko jonski pravac bi onda spojio Rijeku s Koprom i Trstom ( zeljeznica i cesta ) Ucka-Buzet- Buje -Zracna luka .Ako se zeli postici maksimalan ucinak onda bi zracna luka trabala biti na sjecistu zeljeznickih veza Pula- Ljubljana te Trst-Kopar- Rijeka. Odvojci sa Auto cesta bi bili najmanji problem. Iskustva recimo Amsterdamske zracne luke su pokazale da brza zeljeznicka veza moze povecati radius gravitacionog podrucja na preko 200 km pa tako sjeverni dio Belgije i Sjevero zapad Njemacke gravitiraju Amsterdamu.
Autocesta Trieste – Rijeka je prema potpisanim Osimskim sporazumima krajem 70-ih bila jedna od cesta kojih je trebalo (ili će trebati) izgraditi. Jasno je da, nakon 30 i inih godina Rep. SLO ima drukčiju perspektivu – njoj je prioritetniji pravac Rupa-Ilirska Bistrica – Postojna, ali prije ili kasnije i direktna veza RI-TS bi trebal ući u planove. A zato postoji i EU novac