Miroslav Matešić je na današnjoj tiskovnoj konferenciji HNS-a napomenuo da razvoj riječkog prometnog pravca jedna od glavnih programskih odrednica HNS Rijeka, a koja je i pretočena u zajedničku platformu koalicije, te je i definirana kao prvi strateški cilj u Strategiji razvoja grada 2014 – 2020. Upravo se kao prvi konkretni korak može definirati prihvaćanje amandmana našeg EU zastupnika Joze Radoša od strane Odbora za promet EU Parlamenta u kojem se traži priključivanje luke Rijeka na koridor Baltik – Jadran, zaključio je Matešić.
I kao predsjednik HNS Rijeka, ali i kao dr.sc. pomorskih znanosti, želio bih naglasiti da je ovo jedna od onih prilika koje se ne smiju propustiti svoje izlaganje započeo je dr.sc. Juraj Bukša Posljednja prilika za pomorsku Hrvatsku i pomorsku Rijeku…Ako je ne iskoristimo, luka Rijeka i Hrvatska mogli bi postati prometno slijepo crijevo. Izgleda kao crni scenarij, no tko god zna podatke o prometu luka, jasno mu je da Rijeka sve više zaostaje za susjednim lukama Kopar, Trst i Venecija, posebice zbog kopnene infrastrukture. Ovo je prilika koja nam pruža natjecati i dobiti Euro sredstava iz raznih euro fondova za podizanje konkurentnosti Riječke luke. Naravno trebamo stvoriti i uvjete, a to je prije svega promjena državne politike prema prometu i pomorstvu, koja nas više svrstava u kontinentalnu, nego u pomorsku zemlju. Istina, nešto je učinjeno – liberalizirana je željeznička infrastruktura, no je li tko pozvao operatere koji su dobili licencu i pitao zašto još nisu počeli raditi? Je li tko na državnoj razini pozvao poljske suvlasnike luka i pitao što bi trebali promijeniti, završno je istaknuo Bukša.
Andrej Poropat podsjetio je da je više puta kroz kampanju za parlamentarne izbore isticao kako je Rijeka do sada bila samo grad velikih planova i da je došlo vrijeme da se ti planovi realiziraju. Stekao sam dojam da je vijest o prihvaćanju amandmana Joze Radoša iznenadila javnost. Razlog je jednostavan, naime dok jedni, već drugi put u godinu dana troše za Hrvatsku i Rijeku dragocjeno vrijeme na pregovore i podjelu fotelja, te time zabavljaju javnost drugi su prepoznali značaj Rijeke za Hrvatsku i u tišini rade svoj posao. Bez jake Rijeke nema ni jake Hrvatske. Rijeka može ponovno postati lokomotiva razvoja Hrvatske, a jedna od osoba koja je za to zaslužna je i HNS-ov europarlamentarac Jozo Radoš završio je Poropat i riječ prepustio Jozi Radošu.
„Uključivanje luke Rijeka u koridor Baltik-Jadran skratilo bi prometne pravce, smanjilo troškove europskog gospodarstva i time direktno povećalo konkurentnost luke Rijeka i kvalitetu usluge svih Sjevernojadranskih luka. Bila bi to opća dobit za grad Rijeku i njegovu luku, ali naravno i za europsko gospodarstvo u cjelini. Danas, roba iz riječke luke putuje preko Zagreba, Ljubljane i Italije i obilazni put 150 km duži nego u slučaju uključivanja u koridor, čini robu skupljom, a luku nekonkurentnom u odnosu na ostale na sjevernom Jadranu“ naglasio je Jozo Radoš, zastupnik u Europskom parlamentu Hrvatske narodne stranke- liberalnih demokrata na konferenciji za medije održanoj u prostorijama riječke podružnice HNS-a na kojoj je, iz Strasbourga, sudjelovao putem Skype-a. Kako objašnjava, radi se o spoju preko željezničke pruge Pivka – Šapjane – Rijeka koja je oslabljena zbog točkastih slabosti na njezinom slovenskom dijelu.
Amandman je prihvaćen isključivo zahvaljujući aktivnostima hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu i Jozo Radoš posebno je istaknuo suradnju s Ivanom Jakovčićem, Ružom Tomašić i Dubravkom Šuica.
Osim toga, Radoš je pozvao Vladu Republike Hrvatske i naglasio neizmjernu važnost njezine uloge i sudjelovanja u ostvarenju projekta. „Vlada bi trebala biti ona koja pokreće i vodi ovaj posao i to u bliskoj suradnji s nama zastupnicima. Nadam se da ćemo zajedničkim naporima, uz vodeću ulogu Vlade postići zajednički cilj. Ovo je značajan korak, ali ipak tek prvi korak. Slijedi Europski parlament koji mora usvojiti Rezoluciju, nakon čega Komisija uz suglasnost Vijeća donosi odluku o uključivanju luke Rijeka u koridor Baltik-Jadran“.
Spomenuti koridor dio je europske TEN-T mreže koju čini devet koridora, od kojih su Mediteranski, Dunav-Rajna i Baltik-Jadran blizu Republike Hrvatske. Prošle su godine koridor X koji se proteže pravcem od zapada prema istoku kroz Hrvatsku i koridor Vc od Metkovića do Ploča postali dijelom TEN-T mreže, a Radoš se zalaže da i susjedne zemlje jugoistočne Europe također postanu njezinim dijelom.
