Home Biznis Rijeka među najboljima po povlačenju novaca iz EU fondova

Rijeka među najboljima po povlačenju novaca iz EU fondova

491
0

Prema podacima FINA-e i na temelju njih napravljene analize, lani je po stanovniku najviše povukao iz EU fondova Grad Beli Manastir, pa Novalja, Supetar, Đurđevac, Opuzen… Najveći udjel povučenog novca imali su gradovi Rijeka, Zadar, Slavonski Brod, Osijek, Beli Manastir… Po trendu rasta povučenog novca u četiri godine predvode opet Zadar, Rijeka, Slavonski Brod, Beli Manastir, Osijek…, a u postocima najveći su rast imali gradovi Solin, Vukovar, Ivanec, Donji Miholjac, piše portal gradonacelnik.hr.

Ukupno su gradovi lani povukli 1,3 milijarde kuna. Kako su naše prethodne analize pokazale, upravo su iznos od 1,3 milijarde gradovi povukli u periodu od 2017. do 2019. godine. Naime, 2017. i 2018. godine iznos povučenog novca bio je skroman, da bi 2019. se popeo na 891,5 milijuna kuna, a lani na spomenutih 1,3 milijarde kuna.

Prema najavama iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, u novom financijskom razdoblju upravo će se ciljati na regionalni razvoj, ravnomjerni, a ne više kao ranije, samo nerazvijenim područjima. Veća šansa dana je podjelom zemlje na četiri statističke NUTS2 regije – Panonsku Hrvatsku, Jadransku Hrvatsku, Grad Zagreb i Sjevernu Hrvatsku Zahvaljujući tome poduzetnici će imati više stope sufinanciranja u svim regijama u odnosu na prije, a detaljnije će se osluškivati potrebe gradova i općina.

ITU mehanizam je već proširen s dosadašnjih 8 na ukupno 22 grada, a čime se može iskoristiti uloga velikih i srednjih gradova kao pokretača razvoja.

Hrvatskoj je dostupno oko 25 milijardi eura, koje će koristiti kroz Višegodišnji financijski okvir 2021.-2027. i Nacionalni plan oporavka i otpornosti.

Analizu o povučenim sredstvima, napravili smo na temelju podataka FINA-e, direktne i indirektne pomoći, tj. konta  6323 i 6324 te 638.

Po stanovniku u 2020. godini najviše je povukao Grad Beli Manastir, gotovo 3,6 tisuća kuna, oko 3,5 tisuće Novalja, 2,3 tisuće po stanovniku Supetar, 2,1 tisuću Đurđevac, po 2 tisuće kuna Opuzen i Slunj, nešto manje od 2 tisuće Novi Vinodolski i Benkovac, gotovo 1,7 tisuća Pleternica i 1,5 tisuću kuna Komiža.

Po udjelu povučenog novca predvode veliki gradovi i tek jedan srednji – Rijeka sa 4,75 posto, Zadar sa 4,48 posto, Slavonski Brod 3,64 posto, Osijek 3,04 posto, Beli Manastir kao jedini srednji grad 2,72 posto, Split 2,49 posto, Virovitica 2,37 posto, Šibenik 2,32 posto, Bjelovar 2,13 posto i Vinkovci  2,05 posto.

 

Gleda li se trend tj. rast povučenog novca iz EU od 2017. do 2020. godine, tada su opet predvodnici veliki gradovi, izuzev srednjeg Belog Manastira. Zadar je imao rast povučenih sredstava za 55,1 milijun kuna, Rijeka 53,8 milijuna, Slavonski Brod 45,8 milijuna, Beli Manastir 36,1 milijun kuna, Osijek 35 milijuna kuna rasta, Split 29 milijuna, Virovitica gotovo 26,3 milijuna kuna, Šibenik 25,7, Vinkovci 25,4 i Bjelovar 23,9 milijuna kuna rasta povučenih sredstava u četverogodišnjem razdoblju.

U postocima, najveći rast imali su mali i srednji gradovi. Solin je imao rast povučenih EU sredstava u četiri godine za oko 43 tisuća posto, Vukovar 38,8 tisuća, Ivanec 28,1 tisuća posto, Donji Miholjac 22,1 tisuću, Korčula 19,5 tisuća posto, Mursko Središće 15,2 tisuća posto, Krapina 13,3 tisuće, Sveta Nedelja 10,6 tisuća posto, Trogir 9,4 tisuća posto i Čazma oko 8,2 tisuća posto rasta.

Rijeka: Energetski je obnovljeno 20 vrtića i škola

Sa 4,75 posto udjela, Rijeka je lani bila vodeći grad po povučenim EU sredstvima. Druga je i po trendu rasta povučenog novca od 2017. do 2020. godine – 53.827.899 kuna.

Neki od najvećih projekta koji su realizirani zahvaljujući EU sredstvima su, kažu u Gradu, energetska obnova 20 riječkih vrtića i škola, izgradnja novog reciklažnog dvorišta, nabavka spremnika za odvojeno prikupljanje otpada, otvorenje novog Tehnološko-edukacijski poduzetničkog inkubatora – Proizvodni park Torpedo, nabavka 54 nova autobusa KD Autotroleja, otvorenje centra za podršku beskućnicima i tako dalje. U sklopu realizacije obnove bivšeg industrijskog kompleksa Benčić dovršena je obnova Palače šećerane i jedinstvene Dječje kuće. U tijeku je obnova objekta u koji će useliti Gradska knjižnica Rijeka kao i obnova motornog broda Galeb.

Dio sredstava ugovoren je i kroz Urbanu aglomeraciju Rijeka koju uz Rijeku čini još i devet okolnih gradova i općina, a formirana je jer EU podupire regionalizaciju i stvaranje tzv. urbanih područja. Neki od projekata koji su realizirani ili su u tijeku zahvaljujući Aglomeraciji su i projekt Povežimo se baštinom kojem je cilj pokretanje kulturno-turističkog posjetiteljskog centra u Rijeci u prostoru prizemlja zgrade Filodrammatice u samom centru grada, projekt MentoRI odnosno projekt razvoja i uvođenja inovativne socijalne usluge mentorstva za aktivno socijalno uključivanje i povećanje zapošljivosti ranjivih skupina, Stori po svoju i ProstoRi Podrške – program savjetovališta u zajednici. Jasno, svoje projekte EU sredstvima ugovorenima kroz aglomeraciju realizirali su odnosno realiziraju i spomenuti gradovi i općine.

Ugovorena su EU sredstva za izgradnju inkubatora za kreativne tehnologije i IT industriju – Energana, poduzetničku zonu Bodulovo, gradsko trgovačko društvo Energo ugovorilo je EU sredstva za modernizaciju svog sustava, Autotrolej za nabavku još 37 novih autobusa, Komunalno društvo Vodovod i kanalizacija je pak ugovorilo projekt izgradnje i dogradnje vodovodnog i kanalizacijskog sustava vrijedan 1,7 milijardi kuna od čega je 1,2 milijarde kuna iz EU fondova.

Grad Rijeka sa svojim povezanim trgovačkim i komunalnim tvrtkama te ustanovama do sada iz europskih fondova ugovorio sredstva za realizaciju oko 175 projekata, a u sljedećem razdoblju fokus će biti na projektima izgradnje cestovne infrastrukture i unaprjeđenja poduzetništva odnosno poduzetničke infrastrukture, za što su projekti već pripremljeni ili su u visokoj fazi pripremljenosti. Također, fokus je na projektima daljnje obnove i izgradnje škola te osobito vrtića, projektima održivog razvoja, energetske učinkovitost i zaštite okoliša kao i na nastavku digitalizacije u čemu je Rijeka već i sad u samom Hrvatskom vrhu.

Grad Rijeka nema poseban odjel za EU fondove već se tim poslovima bave svi odjeli koji unutar svog ustrojstva raspoređuju djelatnike koji se EU projektima bave, odnosno EU projekte vezane uz poduzetništvo uglavnom realizira Odjel za poduzetništvo, vezane uz obrazovanje Odjel za školstvo i slično. Iznimka je Urbana aglomeracija Rijeka za koju je osnovana Direkcija za provedbu ITU mehanizma te pri Uredu Grada, Služba za koordinaciju poslova Urbane aglomeracije Rijeka specijalizirano nekoliko zaposlenika, a zaposlena je i stručna osoba kao savjetnica za EU fondove.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here