Vrlo malo ih, između 134 države koje je analiziralo istraživanje IQAira, pokazuje vrijednosti do PM 2,5. To su granice koje je odredio WHO. Azija je jako loša, Kanada pati zbog požara, a u Europi se stidljivo naziru poboljšanja. Dolazimo do zaključka da je čist zrak često iznimka.
U koliko se zemalja na svijetu zaista može udisati čist zrak?
Samo 7 od 134. Impresivna brojka, koja pokazuje stalnu i utjecajnu prisutnost finih čestica diljem svijeta.
Međutim, mora se napraviti premisa: podaci dolaze iz izvješća o rangiranju koje je sastavio IQAir, švicarska tvrtka koja se bavi pročišćivačima zraka i koja, kroz unakrsne reference javnih podataka, ali i privatnih postaja, kombinira brojke prateći kvalitetu zraka u 30.000 postaja diljem svijeta.
Analiza zagađenosti
IQAir je izdao izvješće koje uzima u obzir koje zemlje 2023. imaju godišnji prosjek Pm 2,5 tj. ispod ili iznad smjernica WHO-a, Svjetske zdravstvene organizacije.
Tijekom godina, WHO je nekoliko puta snizio ove granice: sada govorimo o preporučenoj vrijednosti od 5 µg/m3, koja se smatra “niskom” posebno za velike metropole.
Zemlje ispod datih vrijednosti zagađenja: čist zrak je iznimka
Jedinih sedam zemalja koje uspijevaju ostati unutar ove razine su Australija, Estonija, Finska, Grenada, Island, Mauricijus i Novi Zeland.
Većina ostalih, 92,5%, ili 124 države, imaju više vrijednosti kao godišnji prosjek.
I u ovom slučaju postoje značajne razlike ovisno o zemljopisnim područjima.
Najzagađenije
Kontinent za koji se iz izvješća čini da ima najviše zabrinjavajućih vrijednosti je Azija, gdje se nalazi 10 najzagađenijih gradova na svijetu.
Najgori je Begusarai u Indiji, najzagađenije gradsko područje od svih. Na razini države, pet najzagađenijih su Bangladeš (godišnji prosjek PM 2,5 od 79,9 µg/m3, petnaest puta više od smjernica), Pakistan (73,7 µg/m3), Indija (54,4 µg/m3) Tadžikistan (49,0 µg/m3 ) i Burkina Faso (46,6 µg/m3).
Tu je i slučaj Kine, gdje je nakon dugog razdoblja poboljšanja vrijednosti (5 godina) došlo do koraka unazad. 2023. zabilježeno je povećanje onečišćenja zraka od 6,3% u usporedbi s prethodnom godinom. Samo je Peking prijavio 14% povećanje onečišćenja PM 2,5. A ukupno je jedanaest gradova u Kini prijavilo razine onečišćenja zraka koje su premašile smjernice 10 ili više puta.
U Hotanu, Xinjiang (Kia), je najgore.
Nepouzdana mjerenja
U dva područja svijeta, Africi i Južnoj Americi zajedno s Karibima, podaci su općenito nepouzdani. U prvom slučaju zbog nedostatka nadzornih stanica, u drugom zato što prisutni – često s jeftinim senzorima – ne jamče preciznu usporedbu vrijednosti i 70% mjerenja u stvarnom vremenu ocijenjeno je nedosljednim.
Porast zagađenosti
Drugačija je priča, međutim, za Kanadu gdje je došlo do porasta zagađenih vrijednosti. Razlog tome su strašni požari koji su opustošili stotine hektara šuma, pri čemu je 4% šuma u cijeloj zemlji nestalo u dimu.
U SAD-u ima razlika
Ako potom prijeđemo na Sjedinjene Države, pokazatelji pokazuju visoke vrijednosti u nekoliko država. Na razini gradova najzagađeniji su Columbus (Ohio) i Beloit (Wisconsin). U Las Vegasu (Nevada) najčišći zrak.
Stanje u Europi
Ako u Europi imamo zemlje poput Islanda s izvrsnim razinama (ispod granica SZO-a) čestica, također postoje ekstremne razlike između različitih nacija na temelju 2000 gradova iz kojih su uzeti podaci.
Primjerice, jedna od najgorih, Bosna i Hercegovina, sada bilježi smanjenje razine PM 2,5 od 18 posto.
Hrvatska je smanjila negativne vrijednosti za 40 posto.
Crna Gora, s druge strane, bilježi najveći apsolutni porast koncentracija PM 2,5.
Iz IQAira govore općenito o “trendu prema nižim razinama PM 2,5 u europskim gradovima 2023. godine”. Ukupno 7% europskih urbanih područja zadovoljava indikacije WHO-a (osobito u Ujedinjenom Kraljevstvu, Finskoj i Švedskoj).
Razlozi i posljedice zagađenja
Ohrabrujući je to trend ako uzmete u obzir da zagađenje zraka uzrokuje 7 milijuna smrti diljem svijeta svake godine.
Zagađenje koje bi moglo biti velika prepreka u slučaju snažne dekarbonizacije, podsjećaju autori izvješća. “Zagađenje zraka i klimatske promjene imaju istog krivca, a to su fosilna goriva”, izjavila je primjerice Glory Dolphin Hammes, izvršna direktorica IQAir’s North američka divizija.
Također treba imati na umu da su uzroci određenih razina onečišćenja različiti ovisno o zemljopisnim područjima. U Aziji, kraljici smoga, istraživači naglašavaju težinu automobilskog prometa, korištenje ugljena i industrijske emisije, uključujući one iz peći cigle. Ali također i od poljoprivrednog otpada, koji prolazi kroz izgaranje, kao i od prakse (uvijek izgaranja) za grijanje ili kuhanje mnogih obitelji.
Čimbenici su to koji povećavaju prisutnost PM 2,5, čime se povećava rizik od ranjivosti za najosjetljivije ljude. Prema nedavnoj globalnoj studiji objavljenoj u The Lancet Planetary Health, zapravo, približno 1 milijun preuranjenih smrti godišnje može se pripisati izloženosti finoj prašini. Iz tog je razloga važno pripremiti se za budućnost. Za Dolphin Hammes iz IQAira bi, zapravo, bez potrebnih radnji, “najgore tek moglo doći.”
