Otkrijmo detaljno što se nalazi u hrani koju jedemo svaki dan. Na primjer, pogrešno se misli da se hamburgeri sastoje od 100% mesa, ali…
Jeste li se ikada zapitali što se zapravo nalazi u hrani koju svakodnevno jedemo nakon kupovine u supermarketu?
Kad ubacite hranu u košaricu, možda na brzinu, jeste li zaista na čistu što ona sadrži? Analizirajmo etikete namirnica koje se najčešće kupuju kako bismo pronašli sastojke koje nikada ne bismo očekivali.
Unaprijed zapakirani mesni hamburgeri i kobasice
Pogrešno se misli da su hamburgeri sastavljeni od 100% mesa. Kad bismo malo bolje pogledali sastojke, otkrili bismo da oni zapravo sadrže dodani šećer, koji se nalazi uz natpis “saharoza”, krumpirov ili rižin škrob, vodu i arome. Sve navedeno ima za cilj učiniti proizvod ukusnijim i uštedjeti na sirovinama. Kobasice koje nalazimo u rashladnom pultu nisu iste kao one koje se mogu kupiti na pultu svježih proizvoda.
Kao i kod hamburgera, među sastojcima kobasica nalazimo šećer, u obliku “dekstroze” ili “glukoze” koji se dodaje tijekom proizvodnje kako bi se poboljšao okus sirovinama koje nisu izvrsne kvalitete. Tu su također polifosfati koji se koriste za produženje “roka trajanja” proizvoda. Stoga je najbolje kupiti svježe mljeveno meso i vrhunske kobasice na pultu.
Alkohol i šećer u pakiranom kruhu: što se nalazi u hrani koju jedemo?
Da bi se takvim definirao, kruh mora sadržavati isključivo brašno, vodu, kvasac i sol. Zapakiran, pak, površinski je tretiran etilnim alkoholom koji se koristi kao dodatak u svrhu sprječavanja razvoja plijesni. Također mu se dodaje šećer, radi lakšeg kvašenja. Da ne govorimo o najobičnijim dvopecima koji se oduvijek smatraju “zdravom” namirnicom, a nalazimo ih u menzama, bolnicama i toplo ih preporučamo u prehrambenim planovima u dijetama.
Međutim, među sastojcima nalazimo biljna ulja (suncokretovo, kukuruzno, repičino, sojino) koja su bogata višestruko nezasićenim masnoćama štetnim za kardiovaskularno zdravlje, te ekstrakt ječmenog i kukuruznog slada, tekuće sladilo kao zamjena saharoze. Ako ne želite odustati od njihove upotrebe, danas uz veću pažnju u supermarketima možemo pronaći dvopeke s kraćim popisom sastojaka, bez dodanih šećera. Što se tiče kruha, najbolji izbor je svježi kruh iz pekare, dobar i pravi. Da bi uvijek bio spreman za upotrebu, samo ga zamrznite već narezanog na šnite. Na taj način izbjegavamo bacanje i zadržavamo njegov okus tijekom vremena.
Gluten u kocki za juhu
Kocka za juhu, koju mnogi koriste zbog praktičnosti, koncentrat je ne posve zdravih sastojaka. Naime, ako analiziramo etiketu sa sastojcima, pronaći ćemo šećer, pojačivače okusa poput “mononatrijevog glutamata”, što je čini namirnicom vrlo bogatom solju, te biljne masti poput palminog ulja. Može sadržavati i gluten, zbog dodatka pšeničnog brašna koje se koristi kao zgušnjivač, što bi moglo uzrokovati nelagodu i probavne smetnje jer su mnogi ljudi preosjetljivi na gluten. Može se naći i u šunkama i kobasicama, poput purećih prsa ili kuhane šunke, a koristi se kao dodatak u fazi soljenja.
Jaja u sirevima
Alergija na jaja jedna je od najčešćih kod djece, ali može potrajati i u odrasloj dobi. Uzrokuju ga specifični proteini, a može izazvati upalu kože, rinitis i probavne probleme. Prisutni su u mnogim namirnicama na koje moramo obratiti više pozornosti. Nalazimo ga u nekim zrelim sirevima, poput parmezana, u obliku lizozima ekstrahiranog iz bjelanjka. Dodaje se kako bi se spriječio razvoj nekih mikroorganizama koji mogu oštetiti hranu. On ne predstavlja nikakvu opasnost osim za alergičare.
Obratite pažnju i na gotove juhe, sladolede, pahuljice i neke slatkiše, zbog prisutnosti jaja. Ove namirnice nije potrebno isključiti iz prehrane, no važno je biti informiran potrošač i pozorno čitati etikete kako ne bismo upali u zamke. Europska uredba 1169/2011 zahtijeva deklariranje svega što se nalazi u gotovom proizvodu, u padajućem redoslijedu, ovisno o količini. Međutim, kao što smo vidjeli, postoje mnogi “skriveni” sastojci koji se često spominju različitim i obmanjujućim formulacijama, ali ne uvijek u jasnom obliku.
