Tema digitalnog eura sve je češće prisutna u javnom prostoru, a u Hrvatskoj se o njoj posebno raspravlja nakon što su zastupnici Mosta zatražili da se zakonom zaštiti pravo građana na plaćanje gotovinom. Dok dio političara digitalni euro prikazuje kao prijetnju slobodi i privatnosti, Europska središnja banka (ESB) naglašava da se radi o modernoj alternativi koja neće zamijeniti papirnati novac, već ga dopuniti. Rasprava o budućnosti digitalnih plaćanja pritom otvara i pitanje monopola kartičnih divova Mastercarda i Vise, koji danas kontroliraju gotovo cjelokupno tržište kartičnih transakcija u Europi.
Što kaže Europska središnja banka?
Europska središnja banka jasno je poručila da uvođenje digitalnog eura ne znači ukidanje gotovine. Građani će i dalje moći plaćati novčanicama i kovanicama, dok će digitalni euro biti dodatna opcija, posebno prilagođena online i brzim transakcijama. Istaknuto je i da digitalni euro neće služiti za nadzor građana te da će se poštivati privatnost korisnika. Ključna svrha njegova uvođenja je smanjiti ovisnost eurozone o privatnim globalnim platnim sustavima poput Vise i Mastercarda te osigurati financijsku suverenost Europe.
Što tvrdi Most i gdje počinju teorije zavjere?
Saborski zastupnici Mosta Marin Miletić i Zvonimir Troskot upozorili su danas da digitalni euro može postati instrument kontrole građana. Troskot je ustvrdio da je riječ o programibilnoj valuti koja bi građane mogla prisiljavati na potrošnju u određenom roku, čak i pod prijetnjom gubitka vrijednosti, te da bi se mogla ograničavati ulaganja u pojedine tvrtke, primjerice Teslu, zbog političkih razloga. Takve tvrdnje nisu potkrijepljene dokumentima ESB-a, već odražavaju popularne narative teorija zavjere prema kojima bi institucije EU-a mogle koristiti digitalni novac za izravnu kontrolu ponašanja građana.
| Tema | Što kaže ESB (činjenice) | Što tvrdi Most (sumnje/teorije zavjere) |
|---|---|---|
| Uloga digitalnog eura | Alternativa gotovini, a ne zamjena | Predstavlja se kao prijetnja, zahtjeva se zakonska zaštita prava na plaćanje gotovinom |
| Programibilnost | Nije namijenjen za kontrolu potrošnje | Građane se tvrdi da se može prisiliti na trošenje do određenog roka ili gube vrijednost |
| Kontrola potrošnje | Poštivanje privatnosti | Uvođenje nadzora nad troškovima građana |
| Investicije | Nema dokaza o ograničenju ulaganja | Moguće navodno blokiranje ulaganja u određene tvrtke (npr. Tesla) zbog geopolitičkih razloga |
| Pozicija kartičara | Ne koristi se Mastercard/Visa direktno | Neposredna indirektna promocija postojećih kartičnih sustava: gotovina vs. digitalni euro = gotovina + kartice ostaju jedini izbor |
Dominacija Mastercarda i Vise
U raspravi o digitalnom euru nužno je sagledati i trenutačnu situaciju na tržištu platnih usluga. Prema dostupnim podacima, Visa i Mastercard obrađuju oko dvije trećine svih kartičnih transakcija u eurozoni, dok na globalnoj razini izvan Kine kontroliraju čak oko 90 posto tržišta. Riječ je o svojevrsnom duopolu koji već godinama izaziva kritike trgovaca zbog visokih naknada i nedostatka konkurencije. Europska komisija i regulatori više su puta otvarali postupke protiv ovih kompanija zbog sumnji u antikonkurentske prakse. Upravo zbog te ovisnosti o američkim kartičnim sustavima, ESB vidi digitalni euro kao način jačanja europske financijske infrastrukture i smanjenja rizika od vanjskih pritisaka.
Zašto je digitalni euro važan
Digitalni euro nije zamišljen kao zamjena, nego kao dopuna postojećim oblicima plaćanja. On bi trebao omogućiti sigurne transakcije, povećati otpornost financijskog sustava i osigurati građanima eurozone jednostavan pristup novcu u digitalnom obliku. Istodobno, njegova uloga je strateška: stvoriti europsku alternativu globalnim kartičnim divovima i smanjiti ranjivost europskog tržišta.
Rasprava o digitalnom euru često se vodi između službenih izjava ESB-a i političkih interpretacija koje naginju teorijama zavjere. Dok se u javnosti šire strahovi o ukidanju gotovine i kontroli građana, stvarne namjere europskih institucija pokazuju da će digitalni euro biti tek dodatna mogućnost plaćanja, a gotovina i dalje ostaje u opticaju. Ključna poruka jest da je digitalni euro prvenstveno zamišljen kao odgovor na dominaciju Mastercarda i Vise, čiji globalni monopol danas oblikuje način na koji plaćamo. Umjesto ograničavanja sloboda građana, njegov je cilj povećati sigurnost, suverenost i konkurentnost europskog financijskog sustava.
