Njemačka, godinama privlačna destinacija za obrazovane i ambiciozne migrante, suočava se s ozbiljnim izazovom: sve više stranaca odlučuje napustiti zemlju. Prema istraživanju Instituta za tržište rada (IAB), čak 25% migranata razmišlja o odlasku, a riječ je uglavnom o visokoobrazovanim osobama koje bi Njemačka rado zadržala, piše DW.
“Dao sam sve od sebe, ali prepreke su bile nepremostive”
Giannis N., Grk s otoka Samosa, došao je u Njemačku s 18 godina kako bi studirao građevinu. Nakon 16 godina života i rada vratio se u Grčku, razočaran iskustvom.
“Dao sam sve od sebe da u Njemačkoj izgradim život, ali stalno sam nailazio na prepreke”, rekao je za DW.
Radio je kao projektni voditelj i građevinski inženjer, a ključni trenutak bio je kada mu klijent nije htio platiti 100.000 eura za završen projekt.
“Rekao mi je: ‘Neću ti dopustiti da se obogatiš ovdje u Njemačkoj.'”
Taj komentar doživio je kao izraz netrpeljivosti zbog svog podrijetla. “Na fakultetu si lijeni Grk, na poslu si korumpirani Grk. To postaje toksično.”
Svaki četvrti migrant razmišlja o odlasku
Prema anketi provedenoj među 50.000 migranata u dobi između 18 i 65 godina, mnogi razmatraju odlazak iz Njemačke. Osjećaj neprihvaćenosti, diskriminacija, visoki porezi, birokratske prepreke i političko nezadovoljstvo glavni su razlozi koji ih potiču na odlazak.
“Kao da postoji život, ali ti u njemu ne sudjeluješ”
Utku Sen, stručnjak za kibernetičku sigurnost iz Turske, nakon tri godine preselio se iz Berlina u London.
“Kao Turčin, uvijek sam se osjećao kao građanin drugog reda”, rekao je. “Kao da postoji život, ali ti u njemu ne sudjeluješ. Nitko te ne primjećuje.”
Ističe kako mu je u Velikoj Britaniji život jednostavniji jer govori engleski i “nije doživio diskriminaciju”.
“Osjećam da ovdje pripadam.”
“Govoriš savršeni njemački, a opet nisi jedan od njih”
Kalina Velikova iz Bugarske devet je godina živjela u Bonnu. Iako je govorila savršen njemački i radila kao socijalna radnica, nije se osjećala prihvaćeno.
“Jednog dana razgovaramo, sljedećeg me ignoriraju. To mi je bilo nepojmljivo.”
Zatvorila se u sebe i 2021. se vratila u Sofiju. “Radim više, zarađujem manje, ali živim mirnije.”
Porezni sustav koji demotivira
Anastasios Penolidis, voditelj izbjegličkog kampa, upozorava na “nepravedne poreze za neoženjene osobe bez djece”.
Iako radi puno radno vrijeme, kaže da “jedva preživljava” i ozbiljno razmatra povratak u Grčku.
“Želim ostati ako dođe do pravih promjena, ali ovako je teško osnovati obitelj.”
Strukturalni problem koji ne rješava samo jezik
Ekonomist Christian Dustmann smatra da je problem dublji od jezika. “Kad bismo ovo istraživanje proveli u Velikoj Britaniji, rezultati bi vjerojatno bili slični”, kaže.
Upozorava da “nepovjerenje prema migrantima ide ruku pod ruku s porastom podrške krajnjoj desnici”.
“Politika mora balansirati – ne otuđiti domaće stanovništvo, ali i ne zatvoriti vrata onima koji dolaze.”
