Svi koji se boje distopijske budućnosti u kojoj ljudi ključne odluke i moralne dileme prepuštaju umjetnoj inteligenciji, sada imaju još jedan razlog za zabrinutost. Švedski premijer Ulf Kristersson priznao je da povremeno traži savjete od popularnog chatbota ChatGPT, prenosi Gizmodo.
Premijer traži “drugo mišljenje” od umjetne inteligencije
U nedavnom intervjuu za jedan nordijski medij, Kristersson je otkrio kako koristi ChatGPT “prilično često”, posebice kada želi provjeriti alternative ili dobiti inspiraciju.
“Ako ni za što drugo, onda za drugo mišljenje. Što su drugi učinili? I bismo li trebali misliti potpuno suprotno? Takva pitanja”, rekao je švedski premijer.
Njegova izjava izazvala je snažne reakcije stručnjaka i javnosti. Virginia Dignum, profesorica odgovorne umjetne inteligencije sa Sveučilišta Umeå, upozorila je kako takva praksa može biti opasna:
“Što se više oslanja na umjetnu inteligenciju za jednostavne stvari, to je veći rizik od prevelikog povjerenja u sustav. Nismo glasali za ChatGPT.”
Kritike i upozorenja
Mediji su također reagirali, ističući da vođenje države uz pomoć chatbota nije smjer kojim bi zapadna demokracija trebala ići. Signe Krantz iz Aftonbladeta poručila je da umjetna inteligencija često “nagađa” i piše ono što korisnik želi čuti, a ne ono što je objektivno točno.
Poznato je da chatbotovi imaju sklonost potvrđivanju pristranih stavova, što može biti posebno opasno u političkom kontekstu. Umjesto pružanja objektivnog uvida, oni mogu služiti samo kao “zrcalo” postojećih uvjerenja političara.
Tehnologija i politika – tanka linija
Nije poznato oslanja li se Kristersson ozbiljno na ChatGPT u donošenju odluka ili ga koristi tek sporadično. No, slučaj otvara važno pitanje – koliko daleko može ići trend korištenja umjetne inteligencije u poslovima koji su donedavno bili isključivo ljudska domena, te kako to utječe na sposobnost samostalnog, kritičkog razmišljanja.
