Teške optužbe Marasove tajnice: Podmitili smo Linića za pogodovanje u privatizaciji!

Slavko Linić primio je 2002. godine mito jer je svom prijatelju omogućio da u postupku privatizacije preuzme riječku firmu Jadranski pomorski servis. Tvrdi to Mirja Tomas, bivša tajnica vlasnika i direktora Jadranskog pomorskog servisa (JPS). Tomas u razgovoru za Index.hr objašnjava kako je njen šef “nagradio” Linića zato što mu je omogućio da u privatizaciji preuzme JPS.

“Znam da je račun br. 820371049 na ‘Cassa di Risparmio di Udiune e Pordenone’ u Trstu, na koji je moja bivša tvrtka preko offshore kompanije 2002. godine uplatila novac pripada danas aktualnom ministru financija Slavku Liniću!”, ispričala je za Index Mirja Tomas, bivša tajnica Ante Marasa, vlasnika i direktora Jadranskog pomorskog servisa (JPS) koji je privatizacijom došao do većinskog vlasništva navedene tvrtke. Tomas, koja je bila Marasova tajnica 17 godina, sve do 2007. godine, tvrdi kako je njen šef u znak zahvalnosti za pogodovanje prilikom privatizacije obilno nagradio sadašnjeg ministra financija i nekolicinu njegovih suradnika.

Tomas je kao tajnica od direktora Marasa u prosincu 2002. godine dobila zadatak da rukom ispisane strane račune banaka gdje su umjesto imena bili ispisani brojevi “pretipka” u računalo te izlista dokument i obriše ga. Na drugoj stranici kraj brojeva su stajala imena odnosno oznake čiji su to računi.

“Od mene se tražilo da odvojeno na dva papira otipkam brojeve računa kojih je bilo šest, a na drugoj stranici imena. To je valjda napravljeno da se ne bi koristilo kao dokaz. Morala sam i obrisati dokument. Nedostajalo je ime pod brojem pet, a ja znam da je to bio Linićev račun. Namjerno je njegovo ime izostavljeno”, kaže Tomas koja se boji da bi se sada račun kojeg nam je pokazala mogao krivotvoriti i prikazati kao nečiji drugi samo zato jer nije bilo imena. Tvrdi i kako takvih uplata bilo više.

Tomas je za vrijeme dok je bila tajnica vodila dnevnik, a uplata iz prosinca 2002. godine od 27 tisuća dolara “za Linića” je ostala. Druge uplate nije sačuvala.

Osim uplate na račun za koji se vjeruje da je od Slavka Linića, Tomas tvrdi da su se vršile uplate na inozemni račun Željka Lužavca, Ivana Franičiškovića, Aleksandra Marasa, Ante Marasa i Jasminka Umičevića. Uplate su bile od najmanje 5 tisuća dolara do maksimalnih 27 tisuća dolara. Uplata je bilo i više, ali Tomas je uspjela vidjeti i dokumentirati ovih šest.

Tvrtka Jadranski pomorski servisi nastala je 1989. godine kada se odvojila od OUR-a Plovnih objekata iz Luke Rijeka. Tada je JPS bilo dioničko društvo u kojem su najviše udjela imali državni fondovi i INA. Potpuna privatizacija dogodila se 2001. godine kada je tada još državna INA donijela po mnogima kontroverznu odluku te prodala Marasovoj tvrtki svoje udjele u JPS-u.

Osim prodaje svojih udjela, INA je i prijevoz nafte prepustila novoprivatiziranoj tvtki te joj na taj način osigurala kontrolu nad Jadranom. Maras je potom otkupio i udjele državnog Janafa i malih dioničara. Tomas nam objašnjava kako je u vrijeme privatizacije JPS-a Linić bio i potpredsjednik Vlade RH i predsjednik Nadzornog odbora INA-e te imao utjecaj na sve procese koji su doveli do toga da je Maras dobio financijski moćni JPS. On je preko JPS-a tada zahvaljujući odluci Ine u potpunosti preuzeo unosnu kontrolu prijevoza nafte Jadranom te je imao gotovo monopolsku poziciju.

“Posao razvoza nafte nije mogao tada dobiti bilo tko. Dobio je ga je Linićev prijatelj Maras. Sve je to jedna dugačka priča odnosa Linića i Marasa, ali bit je privatizacija Jadranskog pomorskog servisa”, kaže Mirja Tomas za Index.

U studenom 2002. počela je policijska istraga vezana za poslovne odnose Ine i Jadranskog pomorskog servisa (JPS). Koliko nam je poznato, ta istraga još uvijek nije okončana.

Pozivajući se na policijsku istragu, mediji su prije deset godina objavili kako je prodaju JPS-a Marasu potaknuo Račanov prijatelj Damir Vrhovnik, a na njoj je inzistirao upravo Slavko Linić. Protiv prodaje bio je tadašnji čelnik Ine Tomislav Dragičević jer je smatrao da nema “razloga da Ina prepusti prijevoz derivata po Jadranu nekome drugome”.

Nakon što je 2007. godine dobila otkaz, Tomas se odvažila i tužila bivšu tvrtku za mobing, a 2011. godine otišla u Uskok prijaviti podmićivanja preko deviznih računa. Pokazalo se da je bila naivna jer iz Uskoka nije dobila odgovor što je s istragom iako je tu instituciju samoinicijativno psjetila čak tri puta. Da bi stvar bila gora, portal index.hr je u posjedu dokaza o vrlo prisnim odnosima Kriminalističke policije i JPS-a. Naime, 2006. godine se sektor Kriminalističke policije – Odjel organiziranog kriminaliteta pismeno obratio Jadranskom pomorskom servisu sa zamolbom da im daju na revers informatičku opremu!?