Nuklearni fizičar Tonči Tadić gostovao je u emisiji Studio 4 na HTV-u. Tadić je komentirao aktualnu situaciju na ukrajinskom bojištu, uključujući prijetnju nuklearnog rata i ulogu sjevernokorejskih vojnika u sukobu.
Tonči Tadić: “Ukrajina mora biti pod nečijim nuklearnim kišobranom”
Tadić je naglasio važnost nuklearne zaštite za Ukrajinu s obzirom na prijetnje iz Rusije.
- “Nikad u povijesti nije se dogodilo da jedna nuklearna sila, štoviše članica Vijeća sigurnosti koja bi trebala pozivati na mir i na razum, prijeti 38 puta nuklearnim ratom nenuklearnoj zemlji. Ili će Ukrajina biti pod nuklearnim kišobranom NATO-a, kao što je u slučaju Hrvatske, ili će stvarati vlastiti nuklearni kišobran,” izjavio je Tadić.
Naveo je kako Ukrajina nema potrebne kapacitete za razvoj vlastitog nuklearnog oružja zbog oštećene infrastrukture.
- “Čak kad bi Ukrajina odlučila ovog trena razvijati vlastitu nuklearnu bombu, za to nema kapaciteta. Gotovo 80 posto ukrajinske električne mreže je oštećeno. Za razvoj nuklearnog oružja potrebna je ogromna količina električne energije i relativni mir,” upozorio je Tadić.
Nasljeđe nuklearnog arsenala i zapadni pritisak
Tadić se osvrnuo na činjenicu da je Ukrajina nakon raspada Sovjetskog Saveza naslijedila veliki nuklearni arsenal. Ukrajina je bila prisiljena predati ga pod pritiskom Zapada.
- “Ukrajina je od SSSR-a naslijedila arsenal od 1700 nuklearnih bojnih glava s raketnim sustavima i strateškim bombarderima. Međutim, pod pritiskom Zapada, ponajprije američkog predsjednika Billa Clintona i britanskog premijera Johna Majora, Ukrajinci su pristali predati Rusiji svoj nuklearni arsenal, uz sigurnosna jamstva,” rekao je Tadić.
Tadić je posebno istaknuo ironičan aspekt današnje situacije, u kojoj Putin prijeti Ukrajini oružjem koje je dijelom činilo ukrajinski arsenal.
- “Ironično je da danas Putin prijeti Zapadu i bombardira Ukrajinu tim istim strateškim bombarderima, odnosno da prijeti Ukrajini i zapadu nuklearnim oružjem od kojih jedan dio čini ukrajinski arsenal,” dodao je.
Prema Tadiću, da je Ukrajina zadržala barem mali dio tog arsenala, trenutna situacija mogla je izgledati potpuno drugačije.
- “Da je Ukrajina ostala u posjedu barem 10 posto tog arsenala, ovog svega ne bi bilo,” zaključio je.
Sjevernokorejski vojnici u sukobu: “To su jadnici kojih se Kim rješava”
Posebnu pažnju privukla je tema navodnog dolaska sjevernokorejskih vojnika koji bi trebali pomoći ruskim snagama u Ukrajini. Tadić je iznio svoje mišljenje o njihovoj ulozi i kvaliteti.
- “Po svoj prilici to nisu neki super obučeni vojnici jer takve Kim treba za zaštitu vlastite obitelji i svojeg režima. Ono što je mrvicu manje kvalitetno čuva granicu. Ovo su valjda neki jadnici kojih se Kim želi riješiti i on po tom vojniku vjerojatno dobiva mjesečno dvije tisuće dolara,” rekao je Tadić.
Spomenuo je i gubitke tih vojnika već prvog dana sukoba.
- “Dogodilo se to da su Rusi dio njih ubacili u borbu protiv Ukrajinaca u području Kurska i da je 18 Sjevernokorejaca nestalo odmah prvog dana. Izgubili su se u nekoj šumi i sada borave tamo nastojeći da ih nitko ne ulovi,” objasnio je Tadić.
Putinovi uvjeti za pregovore: “Zapadni pritisak, a Putin ne želi pregovore”
Tadić je bio kritičan prema dijelu Zapada koji potiče Ukrajinu na pregovore, dok Putin postavlja neprihvatljive uvjete.
- “Putinov preduvjet za pregovore je da Ukrajina pristane na gubitak 18 posto svog teritorija, da pristane na promjenu vlasti te potpunu demilitarizaciju. Njemu je stalo ići na pregovore u onom trenutku kad Zapad više ne bude pomagao Ukrajinu, kad bude jasno da nema izlaza,” rekao je Tadić.
Hrvatska i NATO: Sukob oko slanja vojnika
U kontekstu domaće politike, Tadić se osvrnuo na sukob između hrvatske Vlade i predsjednika Zorana Milanovića oko slanja hrvatskih vojnika u NATO misiju u Njemačku.
- “Kada netko govori da će dvojica vojnika u njemačkom Wiesbadenu značiti ulazak Ukrajine u rat, onda se čovjek pita što je s onih 11 ili 12 tranši oružja i opreme koje je Hrvatska poslala Ukrajini? Zar nije to bilo važnije i teže od te dvojice vojnika?” upitao je Tadić.
Neusklađenost vanjske politike Hrvatske
Tadić je upozorio na ozbiljne posljedice neusklađene vanjske politike između Vlade i predsjednika.
- “Ono što je za mene daleko više zabrinjavajuće je to što takve izjave s Pantovčaka nisu usklađene s općim stajalištima Vlade Republike Hrvatske. Ide prozapadno, pro-NATO sa strane Banskih dvora, a s druge strane potpuno proputinovski sa strane Pantovčaka,” rekao je Tadić.
Na kraju je naglasio kako ta podjela nije dobra za međunarodni ugled Hrvatske. Ovakva situacija pokazuje potpunu neusklađenost vanjske politike zemlje.
