Home Biznis Treba li Hrvatska uz hrvatski uvesti i engleski jezik kao službeni?

Treba li Hrvatska uz hrvatski uvesti i engleski jezik kao službeni?

564
6
IMG 0029
Treba li Hrvatska uz hrvatski uvesti i engleski jezik kao službeni?

Pitanje o uvođenju engleskog jezika kao službenog jezika u Hrvatskoj nije novo, ali postaje sve aktualnije s obzirom na globalizaciju i sve veći priljev stranih radnika. Iako Hrvatska ima bogatu povijest i kulturni identitet vezan uz hrvatski jezik, uvođenje engleskog jezika moglo bi donijeti brojne prednosti u pogledu ekonomske integracije, obrazovanja i međunarodne suradnje. Kroz ovu analizu razmotrit ćemo primjere dobre prakse iz drugih zemalja, kao i moguće prednosti i nedostatke ove promjene.

Primjeri dobre prakse iz drugih zemalja

  1. Finska: Finska je zadržala finski i švedski kao službene jezike, ali engleski se snažno koristi u poslovnom, obrazovnom i javnom sektoru. Mnogi državni dokumenti, univerziteti i čak poslovni natječaji dostupni su na engleskom jeziku, što Finsku čini atraktivnom destinacijom za međunarodne radnike i studente. Rezultat je povećana međunarodna integracija i privlačenje talentirane radne snage iz cijelog svijeta.
  2. Nizozemska: Iako je nizozemski službeni jezik, engleski je toliko uobičajen da se može smatrati de facto drugim službenim jezikom. Nizozemci su poznati po svojoj izvrsnosti u poznavanju engleskog jezika, što omogućuje jednostavnu integraciju stranaca u društvo. Većina sveučilišta nudi programe na engleskom jeziku, a mnoge međunarodne tvrtke uspostavljaju svoje sjedište u Nizozemskoj zahvaljujući toj jezičnoj otvorenosti.
  3. Malta: Malta je jedan od najpoznatijih primjera dvaju službenih jezika. Na Malti su i malteški i engleski službeni jezici, što omogućava stanovnicima, međunarodnim radnicima i turistima jednostavnu komunikaciju. Engleski jezik olakšava poslovanje, posebno u sektorima poput financija, IT-a i turizma. Mnoge međunarodne tvrtke odabiru Maltu zbog njene dvojezičnosti, što je dodatno unaprijeđeno visokom razinom obrazovanosti lokalnog stanovništva u oba jezika. To omogućuje Malti da se istakne kao destinacija za međunarodne tvrtke i radnike.
  4. Singapur: Singapur je primjer zemlje koja ima četiri službena jezika: engleski, malajski, mandarinski i tamilski. Engleski, međutim, služi kao primarni jezik za poslovanje, obrazovanje i administraciju. Ova je politika omogućila Singapuru da postane globalno središte poslovanja i trgovine. Engleski jezik olakšao je integraciju međunarodnih radnika i investitora, čime je Singapur postao jedan od vodećih financijskih centara u Aziji.

Prednosti uvođenja engleskog jezika kao službenog u Hrvatskoj

  1. Lakša integracija strane radne snage: Hrvatska se suočava s demografskim padom i rastućom potrebom za stranim radnicima, posebno u sektorima poput turizma, građevine i tehnologije. Uvođenje engleskog jezika kao službenog pojednostavilo bi komunikaciju s međunarodnom radnom snagom, ubrzalo njihovu integraciju i omogućilo lakše razumijevanje zakonodavstva, pravila i radnih procedura. Time bi se povećala privlačnost Hrvatske kao destinacije za kvalificirane strane radnike.
  2. Visoka razina znanja engleskog jezika među Hrvatima: Prema istraživanjima, Hrvati se nalaze u vrhu EU po poznavanju engleskog jezika. Ovo znanje je prednost koja bi olakšala tranziciju i omogućila brzu prilagodbu uvođenju engleskog jezika kao službenog. U poslovnom svijetu, Hrvati bi imali prednost u komunikaciji s međunarodnim partnerima, a tvrtke bi bile konkurentnije na globalnom tržištu.
  3. Privlačenje međunarodnih investitora i kompanija: Uvođenje engleskog jezika kao službenog jezika privuklo bi strane investitore i multinacionalne kompanije, čineći poslovanje u Hrvatskoj jednostavnijim. Engleski bi smanjio jezične barijere i otvorio vrata većoj međunarodnoj suradnji, posebno u sektorima poput IT-a, financija i obrazovanja. U zemljama poput Nizozemske i Singapura, engleski je službeni jezik olakšao priljev međunarodnih investicija i ubrzao ekonomski rast.
  4. Obrazovni sektor: Uvođenje engleskog jezika u škole i na sveučilišta dodatno bi unaprijedilo obrazovni sustav i omogućilo mladim Hrvatima bolju konkurentnost na globalnom tržištu rada. Primjeri Finske i Nizozemske pokazuju kako kvalitetno obrazovanje na engleskom jeziku privlači strane studente, ali i omogućuje domaćim studentima veće mogućnosti za zapošljavanje u međunarodnim institucijama.

Nedostaci uvođenja engleskog kao službenog jezika

  1. Očuvanje kulturnog identiteta i jezika: Uvođenje engleskog jezika moglo bi potaknuti strah od gubitka kulturnog identiteta i marginalizacije hrvatskog jezika. Službeni status engleskog jezika mogao bi dovesti do postupnog smanjenja upotrebe hrvatskog u svakodnevnom životu, posebice u poslovnom i obrazovnom kontekstu. Očuvanje nacionalnog jezika ključno je za zaštitu kulturne baštine i povijesti.
  2. Troškovi implementacije: Uvođenje engleskog jezika kao službenog zahtijevalo bi značajne financijske resurse za prilagodbu svih državnih institucija, zakonodavnih tekstova, obrazovnog sustava i poslovnih procedura. Sve bi državne i lokalne službe morale postati dvojezične, što bi značilo visoke troškove za prevođenje, edukaciju i prilagodbu zakonodavnog okvira.
  3. Moguća jezična barijera za stariju populaciju: Starija generacija, koja možda nije imala priliku učiti engleski jezik, mogla bi se suočiti s izazovima u svakodnevnom životu ako bi engleski postao službeni jezik. To bi moglo dovesti do podjele unutar društva između mlađih, obrazovanijih generacija i starijih osoba koje ne govore engleski, što bi dodatno opteretilo javne službe i obrazovni sektor.

Ravnoteža između ekonomije i očuvanja kulturnog identiteta

Uvođenje engleskog jezika kao službenog jezika u Hrvatskoj moglo bi donijeti značajne prednosti, posebno u smislu privlačenja stranih investitora, lakše integracije strane radne snage i povećanja konkurentnosti na globalnom tržištu. Međutim, važno je pažljivo razmotriti rizike koji bi se mogli pojaviti, uključujući troškove implementacije, moguće slabljenje upotrebe hrvatskog jezika i kulturni utjecaj na društvo.

Primjeri zemalja poput Finske, Nizozemske, Malte i Singapura pokazuju da uvođenje engleskog jezika kao dominantnog ili službenog jezika može značajno doprinijeti ekonomskoj integraciji i međunarodnom statusu. Ipak, svaka zemlja mora pronaći ravnotežu između ekonomske pragmatičnosti i očuvanja vlastitog jezičnog i kulturnog identiteta.

6 COMMENTS

  1. I Srpski da razumeju kad im se kaže “maidibreu.ič..materinu”,ai Ruski će im uskoro da treba uz već uvriježeni Ukrajinski koji je zapravo Hrvatski.”Brat do brata Ukrajinac do Hrvata”.Nekad je to bio Mađar,ali Janaf je zakomplikovao situaciju.Treba oformiti male grupe skaut učenika ( kao nekad pijoniri) “Mali HR Poligloti”koje će prof.dr.agronom.Grl.ć Radman.m učiti recitale RUSKIH PIIIIJESNIKA,obzirom je on direktni naslijednik PROSJAKA I SINOVA koji su junački rušili YU avione sredinom 60 i 72 godine.Njimu je Mi.o Bare.ić bio ćaća,veli on, ali ga nikada nije priznao.

  2. Ono Ingleškoga ča znaju za Nepalci i Indijci ki pridu pul nas je dosti,aš oni ki već govore dobro Ingleški su odavne va Amerike i Londre kot IT inžinjeri( Indijci),a ovi pul nas samo sriču paj važno znat kad pitaju vodu na Indijsken( pani,pani) po letu i landicu kruha( ćapati,ćapati).Filipini opće ne govore,oni su potkovani na španjolsken,a talijanski ko i rumanešći govore super.
    Engleži i Merikani pridu pul nas samo na 7 dni,ako i to, pa nan Ingleški zato baš i ne treba osin oneh posebneh frazi madafaka i sličneh.

  3. Ma bezveze članak. Prva dva primjera već pokazuju da smo tu gdje su Finska i Nizozemska. Čemu službeni jezik, kao u Malti? Nema nikakvog smisla.

  4. Uvede li se engleski moram priznati da ga iz inata neću koristiti makar ga znam kao hrvatski iz jednog jedinog razloga a to je nacionalni identitet. Ako su drugi spremni prodati svoju državu, zamjeniti kune za eure, e pa ja kao pojedinac jedino u ovom slučaju mogu protestirati i praviti se nepismena.

  5. …at least half of all Croatians have been living in other countries for decades. For them, money is more important than culture. And for those who are still here, money is more important too, and which culture are we talking about exactly? Slavic, Roman, Venetian, Ottoman, Austrian, Italian or Yugoslavian, or today’s modern one?

  6. Ko na Malti…je.o te bog svaki drugi maltežanin zove se George…Givas,Cutajar,Cavali i slična prezimena…pa tko je tu lud ili pati od bolesti manje vrijednosti?Još trebamo počet voziti lijevo….🤣😂🤣😂🤣😂🤣😂…Steven ili Sean ŠUPAK na Grobniku….😂😂😂😂😂

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here