Ulicama riječkim lutam knjiga je u izdanju Instituta za fijumanologiju autora Zlatka Moranjaka i Ferruccia Burburana.
Imena koja obilježavaju prostor povijesne su tvorevine. Samo porijeklo takve potrebe da se imenuje prostor ima povijesnu uvjetovanost i očito proizlazi iz ljudske potrebe da imenovanjem okoline označava postojanje, prisvajanje i materijalizaciju svoje prisutnosti. Također, imenovanjem prostora nastoji se prevladati zaborav, prolaznost vremena, nastoji se nešto i nekoga učiniti vječnima.
Zavičajno pamćenje temelj je svakog identiteta, kako individualnog tako i kolektivnog. Pogled unatrag ujedno je i pogled u nutrinu. Kada se ogledamo, vidimo da prošlost zapravo nikada nije ni prošla i da je ona nedjeljivi dio nas i zajednice u kojoj živimo a ujedno i nedjeljivi dio svijesti o našem sadašnjem trenutku. Svijest o vlastitom trenutku uvijek je i duhovna pretpostavka neposredne budućnosti. U tom kontekstu ulično nazivlje Rijeke ima izuzetnu ulogu u održavanju zavičajnog pamćenja.
Ulice pripadaju u svakodnevnu sferu “običnih” stanovnika te ih stoga karakterizira mogućnost prijenosa poruke na vrlo senzibilan, gotovo neprimjetan i podsvjestan način. Iako na prvi pogled trivijalne i beznačajne prema drugim medijima, poput televizije ili novina, ulice su snažno sredstvo u simboličnoj izgradnji kolektivnog, regionalnog, lokalnog ili nacionalnog identiteta. Nazivi i imena potrebni su radi davanja identiteta određenim prostorima. Identitet i sjećanje predstavljaju polimorfne i dinamičke kategorije koje, zbog svoje povijesne uslovljenosti, uvijek bivaju dovedene u pitanje.
Sliku svakog grada moguće je vidjeti kao jedinstven i cjelovit tekst kojeg čini više skupina znakova (arhitektura, spomenička baština, ulice, trgovi itd) i prije svega javnih simbola, a koji određuje kako se jedan grad percipira, a često i mitologizira. Sistem gradskih znakova i simbola posjeduje karakteristike tekstualnosti, moguće ga je promatrati kao konstelaciju znakova i simbola, ili kao vrstu jezika. U tom kontekstu, kao većina kulturnih/antropoloških tekstova “grad kao tekst” (city-text ) utječe na konstrukciju identiteta ljudi te formiranje i promjenu kulturnih vrijednosti.
