Nova analiza YouTube kanala Former Yugoslavia – Top 25 Cities (1921–2024) kroz zanimljiv video s grafikonima i infografikom prikazuje kretanje broja stanovnika gradova bivše Jugoslavije kroz više od 100 godina. Poseban fokus izaziva grad Rijeka, čije se demografske promjene prate od 1945. godine, kada je ušla u sastav Jugoslavije.
Rijeka 1945.: Sedmi grad Jugoslavije
Na popisu iz 1945., Rijeka je prvi put uvrštena u pregled jer je tek tada postala dio tadašnje FNRJ. Tada je s preko 67 tisuća stanovnika bila 7. najveći grad na prostoru bivše države, iza Beograda, Zagreba, Ljubljane, Skoplja, Sarajeva i Novog Sada.
Do 1990. godine Rijeka rasla – ali i padala na listi
Broj stanovnika Rijeke je kontinuirano rastao tijekom socijalističkog razdoblja i do 1990. godine narastao na oko166 tisuća (broj se odnosi na stanovnike u današnjim granicama grada dok ih je u nekadašnjoj općini Rijeka bilo znatno više). Međutim, u tom razdoblju prestižu je još četiri grada – Split, Prizren, Priština i Niš, čime Rijeka pada na 11. mjesto među gradovima bivše Jugoslavije.
Od 1991. kreće strmoglavi pad
Nakon osamostaljenja Hrvatske, Rijeka počinje bilježiti stalni pad broja stanovnika. Do 2024. godine broj stanovnika se smanjio na oko 107 tisuća, a Rijeka je pala na 18. mjesto na listi najvećih gradova prostora bivše Jugoslavije. U međuvremenu su je prestigli i Kragujevac, Tuzla, Mostar, Zenica i Uroševac.
Rijeka na putu da padne ispod 100.000 stanovnika
Ako se demografski trend nastavi, procjene ukazuju da će Rijeka na sljedećem popisu stanovništva pasti ispod 100 tisuća stanovnika što se već dogodilo Osijeku. Ovakav pad mogao bi značiti i gubitak statusa velikog grada, što bi utjecalo na brojne aspekte urbanog razvoja, financiranja i političkog značaja.
Video koji otkriva povijest gradova bivše Jugoslavije
Video “Former Yugoslavia – Top 25 Cities (1921–2024)” prikazuje ne samo kretanje Rijeke, već i dinamične promjene svih ključnih gradova regije, uključujući Beograd, Zagreb, Sarajevo, Skoplje, Ljubljanu i druge. Gledatelji mogu pratiti brze promjene pozicija gradova, njihove demografske uspone i padove te geopolitičke promjene koje su utjecale na urbanizaciju.
