Dok sam gledala „spektakularni“ izvještajni Sabor HDZ-a pala mi je na pamet Balaševićeva pjesma „Jesen stiže dunjo moja“ i stih „parada pijanstva i kiča“ no nije politički najkorektnije pa se ispravih i pijanstvo zamijenih s ludošću! Prisjetimo li se prijašnjih, sličnih, skupova koje je predvodio dr. Ivo Sanader, nećemo primijetiti nikakvu razliku osim malo skromnije organizacije bez estrade i „slavnih i poznatih“ – „Oceanovih 13“ vjerno korača iza njega, plješću, mašu, kliču i vesele se…. ista lica i onda i danas. Slična se priča odigrala i sada samo što je Kosor pokazala sve svoje malograđanske manire i pokleknula na prvoj stepenici.
Kosor je pokazala da unatoč tome što je u politici petnaestak godina o politici ne zna baš ništa, a još manje o protokolu i ponašanju kakvo dolikuje dami i liderici. Ponavljam – nemam pojma koji je stil dotične gospođe i nemam pojma koju poruku odašilje – čas je hrabra, spremna na osvetu i uzvraćanje loptice, čas mila i puna sućuti…prema samoj sebi.
Kosor je dominirala pozornicom, grmila, galamila, kreveljila se i neprimjereno otvarala usta te odašiljala bjesomučne poruke – takva osoba nipošto ne smatra kako su ljudi koji su došli u Arenu srž HDZ-a. Ona je jasno odašiljala poruku „ja sam šefica i bit će onako kako je kažem i zato što ja to kažem“!
Unatoč jednosatnom govoru kojim je htjela pokazati snagu i spremnost za ići dalje, Kosor je glasovno posustajala, gubila snagu, jačinu glasa i dinamiku. Pokatkada mi se činilo da su pogrešne poruke bile prenaglašene a za poruke, koje su joj trebale, nije imala snage.
Neprestani osmjeh i podsmjehivanje, u slučaju Kosor, znak je obrambenog mehanizma koji je potkrijepila prijetnjom kažiprstom i stisnutom šakom nekoliko puta tijekom svoga govora. Hipnotičkim pogledom kroz i u gledatelje tražila je podršku i znak odobravanja, ali jednako tako pokazivala nesigurnost u vlastite riječi. Kada bi, od publike dobila pljesak odobrenja vidno bi odahnula nagradivši ih velikim smiješkom dokazujući sebi „na dobrom sam putu“.
Poruke „mi ćemo program iznijeti kada i gdje mi to budemo htjeli“ poruka je koja je ostala nedorečena i ostala je visiti u zraku. Ako se obraća vlastitim biračima, a obraćala se njima oko 10 000, onda iznesi program jer zasigurno druge tvoj program ne zanima – osim oporbu kako bi se korigirala tijekom kampanje.
Kosor je nadalje pokazala koliko je izgubljena u dijelu kada je govorila o tome kako netko želi uništiti HDZ – pa ako ga netko uništava onda ste to sami. Da je ljuta pokazala je ukrućenim tijelom, namrštenim obrvama, raširenim nozdrvama i „oči koje sijevaju“. Ljutnja joj je bila jasno vidljiva i u donjem dijelu lica i području obrva.
Nejasna mi je i zastrašujuća ostala poruka „Naša stranka platila je najveću cijenu, ali nećemo posustati dok ta borba ne dođe i do vrata SDP-a, HNS-a, IDS-a, i dok ne vidimo što su oni proteklih godina radili i što je iz onih priča koje kruže gradom i Hrvatskom istina i što nije”. Ukoliko se institucije ovo države vode tračevima i pričama, onda smo u banani a ako Kosor kao Predsjednica Vlade ima ozbiljnih indicija da se i u tim strankama nešto zbiva, a to ne prijavljuje, onda smo tek u banani.
Dok je izricala ove poruke i prijetnje oporbi zvučala je ko’ pokvarena ploča koja škripi, iritantno, oholo i bahato. Uvelike me je ovom porukom i tonom, podsjetila na dr. Franju Tuđmana kada je govorio o „crvenim, crnim i žutim vragovima.
HDZ nitko ne mrzi, osim samih HDZ-ovaca jer da ga vole jednako kao što bi trebali voljeti Hrvatsku, u koju se toliko zaklinju, ne bi dozvolili da ga se toliko blati, naružuje i uništava a uništava se sam unutar sebe.
Kosor je imala nazadnu retoriku, koju više nitko ne doživljava. Dijelove planova, koje je iznijela već su viđeni, istrošeni i neuvjerljiv, kada ih Kosor izgovara. Porukom koju je uputila Jospioviću vezano uz „instrukcije iz Beograda i novac koji se tamo slijevao“ Kosor si je zabila autogol jer će teško, nakon ovoga objasniti ljudima zašto se ide po poruke u Bruxelles i koliko košta članstvo u EU…ili možda neće!?
Zaklinjala se u Hrvatsku, hrvatstvo i Franju Tuđmana baš ona koja je bila vjerna i odana „svom prijatelju Ivi“ pored kojega Tuđmanovo ime nije smjela niti spomenuti. Osobno smatram kako nema na to pravo i kako bi joj obitelj Tuđman to morala uskratiti i zabraniti!
Ovo je bio njezin veliki test gdje je pala – osim što je okupila masu ljudi, koji uistinu jesu snaga HDZ-a, ostalo je jedan veliki promašaj. Želi li gospođa Kosor biti „čelična lady“, dostupna i demokratična dama ili bahata provincijalka kojoj nedostaju damski maniri – nisam uspjela dešifrirati, ali samim tim što Kosor pokazuje vidnu izgubljenost nisam sigurna hoće li moći „Čuvati Hrvatsku narede četiri godine. (gordana lesinger)
gledam i ne znam dal da se smijem ili plačem…