Najnovije europsko istraživanje otpadnih voda pokazalo je da su Zagreb i Split među 20 gradova u Europi s najvišim razinama nedopuštenih droga. Analiza je otkrila posebno visoku prisutnost kokaina, amfetamina i MDMA, što upućuje na izraženiju potrošnju tih supstanci u hrvatskim urbanim sredinama.
Kako se mjeri prisutnost droga
Analizu provodi europska mreža gradova koji sudjeluju u ispitivanju otpadnih voda. Tijekom jednog tjedna znanstvenici prikupljaju uzorke komunalne kanalizacije i analiziraju ih na tragove najčešćih droga. Na temelju koncentracije urinarnih metabolita moguće je procijeniti razinu konzumacije na razini zajednice.
Praćene su sljedeće droge: kokain, kanabis (THC), amfetamin, metamfetamin, MDMA (ecstasy) i ketamin. Rezultati pokazuju da stimulansi poput kokaina, amfetamina i MDMA sve više dominiraju u uzorcima, dok tragovi kanabisa u nekim gradovima bilježe pad.
Zagreb i Split – rezultati analize
U novoj analizi prvi put je uključen i Split, dok Zagreb sudjeluje godinama. Podaci otkrivaju da su u oba grada tragovi kokaina najizraženiji, a zatim slijede amfetamini i MDMA.
Prosječne dnevne koncentracije droga (izražene u miligramima na 1.000 stanovnika dnevno) su sljedeće:
- Kokain: Zagreb 677,38 mg, Split 232,99 mg
- Amfetamin: Zagreb 82,75 mg, Split 79,93 mg
- Metamfetamin: Zagreb 45,47 mg, Split 1,84 mg
- MDMA (ecstasy): Zagreb 20,71 mg, Split 34,59 mg
- Kanabis: Zagreb 88,8 mg, Split 4,93 mg
- Ketamin: Split 12,59 mg (u Zagrebu nije mjeren)
Zagreb prednjači u gotovo svim kategorijama, osim po MDMA-u i ketaminu, koji su izraženiji u Splitu. Posebno se ističe velika razlika u tragovima kanabisa – u Zagrebu ih ima gotovo 18 puta više nego u Splitu.
Hrvatska u europskom kontekstu
U europskim okvirima, gradovi poput Antwerpena, Amsterdama i Barcelone bilježe najviše koncentracije droga, osobito kokaina i MDMA-a. Zagreb i Split ne spadaju u sami vrh ljestvice, ali se nalaze visoko po pitanju potrošnje kokaina i amfetamina.
Ovakve analize postaju sve važniji alat za praćenje obrazaca konzumacije droga. One pružaju uvid u stvarne trendove na terenu i omogućuju bržu reakciju zdravstvenih i sigurnosnih institucija. Rezultati za Zagreb i Split potvrđuju da i hrvatski gradovi prate europski trend porasta stimulativnih droga, a dobiveni podaci mogu poslužiti kao temelj za nove strategije u prevenciji i tretmanu ovisnosti.
