Home Vijesti Zašto Rusija nije još bankrotirala i što očekivati od 2023. godine?

Zašto Rusija nije još bankrotirala i što očekivati od 2023. godine?

592
0

Već u prvim tjednima opsežnog rata Rusija je postala svjetski lider po broju sankcija uvedenih protiv jedne zemlje. Ruska Federacija zapravo je izgubila polovicu svojih međunarodnih rezervi, u jednom trenutku tečaj dolara je premašio 130 rubalja, a u trgovinama su bili redovi i prazne police. Stručnjaci koje je početkom ožujka anketirala Ruska središnja banka očekivali su pad BDP-a od 8%, godišnju inflaciju veću od 20% i prosječni godišnji tečaj od 110 rubalja za dolar. Ništa od ovoga se nije dogodilo. O tome kako je rusko gospodarstvo preživjelo 2022. i što ga čeka 2023. govori posebna dopisnica Meduze Margarita Ljutova.

Počnimo s onim glavnim. Jesu li sankcije uopće upalile?
Neposredno nakon početka rata, mnogi su poznati stručnjaci govorili da će za samo nekoliko mjeseci nakon uvođenja sankcija rusko gospodarstvo biti u najvećoj krizi. Profesor s UCLA-e Oleg Itskhoki u razgovoru za Meduzu pojasnio je da su ekonomisti prilikom takvih prognoza pretpostavili da je u Rusiji moguća bankarska kriza, a onda bi recesija bila puno dublja. Međutim, ruske su vlasti uvele mjere bez presedana koje su im omogućile da zadrže što više valute u zemlji i zaustave juriš na banke.

No, najviše je pomogla zarada od izvoza, ističe Yitzchoki. Krajem ožujka postalo je jasno da je priljev prihoda od izvoza toliki da je dovoljan za pokrivanje svih tekućih potreba u devizama. Tome je pridonijela činjenica da u prvim mjesecima ruske invazije sankcije gotovo nisu utjecale na izvoz ugljikovodika: tada su samo Sjedinjene Države uvele embargo na rusku naftu, ali zalihe su tamo već bile male, a Europska unija nastavio kupovati rusku naftu i plin.

Zbog toga je u ožujku 2022. barel ruske nafte Urals u prosjeku koštao više od 90 dolara. Uzimajući u obzir deprecijaciju rublje, Ministarstvo financija Ruske Federacije je krajem mjeseca izvijestilo o rekordnim prihodima od nafte i plina od 1,2 trilijuna rubalja mjesečno. A u travnju je dosegnut novi rekord – 1,8 trilijuna prihoda od nafte i plina. Gospodarstvo je doslovno preplavljeno novcem od izvoza nafte i plina, sažeo je Yitzchoki u razgovoru za Meduzu.

U isto vrijeme uvoz je počeo opadati, kako zbog sankcija koje su zabranile isporuku određene robe Rusiji, tako i zbog samostalnog povlačenja stranih tvrtki s ruskog tržišta. Već u ožujku uvoz iz zemalja koje čine tri četvrtine ruske vanjske trgovine pao je za više od 40% u odnosu na ožujak 2021. godine, izračunali su analitičari europskog istraživačkog centra Bruegel.

U travnju se nastavio pad uvoza. Prema različitim procjenama, on je već iznosio 50 do 80%. Još uvijek nema točnih podataka: Rusija je odmah nakon 24. veljače prestala objavljivati ​​svoje trgovinske statistike.

“U ruskom gospodarstvu 2022. godine razvila se zapanjujuća situacija, koja nema međunarodne povijesne analogije”, primjećuje Yitzchoki. Rusija je aktivno zarađivala na izvozu, ali jedva da je mogla potrošiti zarađeno. Obično je za vrijeme krize situacija obrnuta: robe ima, ali nema dovoljno prihoda da se ona kupi.

Kao rezultat toga, izvozni “viškovi” poduprli su rubalj i nije se dogodio kolaps gospodarstva. Do lipnja su prognoze analitičara postale nešto optimističnije. No, ljetos ih je još čekao značajniji pad BDP-a – za 7,5 posto. Riječ je o velikom padu: 1998., kada je u Rusiji došlo do bankrota, ruski BDP pao je za 5,3%, a 2009., kada je Ruska Federacija osjetila posljedice svjetske financijske krize, za 7,8%.

No, potkraj godine postalo je jasno da su se ekonomisti ponovno prevarili: pad će biti upola ili čak trostruko manji.

“Ekonomisti, uključujući i mene, napravili su analitičke pogreške”, rekao je za Meduzu Aleksandr Isakov, glavni ekonomist za Rusiju u Bloomberg Economicsu, o pogrešnoj procjeni. — Prvo, prve procjene su ekstrapolirale iskustvo sankcija 2014-2015, ne uzimajući u obzir da se novim sankcijama pokušava uništiti ono što je već uništeno prije. Velike tvrtke i banke izgubile su pristup stranim financijskim tržištima prije mnogo godina, a nove sankcije često nisu imale cilj primjene.”

Još jedna pogreška su netočne povijesne analogije, siguran je Isakov: “Većina izračuna uspoređivala je očekivani učinak s utjecajem ranih sankcija na Iran. Iskustvo posljednja tri kvartala pokazuje da je ruska putanja bliža iskustvu Južnoafričke Republike iz 1980-ih s blagim padom poslovne aktivnosti, smanjenjem konkurencije zbog odlaska stranih igrača i rastom profita bez povećanja produktivnosti.

Istodobno, kada bude dostupno kvalitetnijih statističkih podataka, moglo bi se pokazati da je pad za ovu godinu iznosio 4%, a ne treba misliti da je to “malo”, jer se prije rata pretpostavljalo da ruski BDP će za 2022., naprotiv, porasti za 3%, prisjetio se Oleg Itskhoki u razgovoru za Meduzu. Ali glavno je da statistika BDP-a sada više nego ikad loše odražava pad životnog standarda u Rusiji, nastavlja. Umnogome upravo zbog vrlo velikih prihoda od izvoza (on je dio BDP-a) uz smanjenje uvoza (a to je dio potrošnje).

Kako je rat utjecao na životni standard Rusa dalo bi se prosuditi prema statistici dohotka, ali dostupni službeni podaci jedva da odražavaju stvarnu sliku.

Koliko su pala primanja Rusa? I zašto se to ne vidi u podacima?
Statistički pokazatelj prema kojem je uobičajeno prosuđivati ​​kako se mijenja životni standard Rusa je realni raspoloživi dohodak, odnosno dohodak umanjen za obvezna plaćanja i prilagođen za inflaciju.

Prema podacima Rosstata, u prvih devet mjeseci 2022. realni dohoci smanjeni su za 1,7% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Na kraju 2022. godine Ministarstvo gospodarskog razvoja očekuje smanjenje od 2,2% – to nije puno u kontekstu drugih nedavnih kriza u ruskom gospodarstvu. Dakle, prema rezultatima 2015. godine, kada je gospodarstvo zemlje osjetilo najveći teret sankcija zbog aneksije Krima, a nafta je koštala u prosjeku nešto više od 50 dolara po barelu, prihodi Rusa smanjili su se za 4%.

Razina prihoda u 2022. podržana je prvenstveno uz pomoć proračunskog novca, napisala je u svom završnom pregledu Natalia Orlova, glavna ekonomistica Alfa banke: udio državnih plaćanja u strukturi prihoda porastao je s 20,6% (na kraju 2021. ) na 21,7% (na kraju listopada 2022.). Prema njezinom mišljenju, proračunska potpora nastavit će se i 2023. godine, jer počinju pripreme za predsjedničke izbore (oni bi se trebali održati 2024. godine), koje u Rusiji tradicionalno prate isplate stanovništvu.

Istodobno, službena statistika plaća u 2022. izgleda još pozitivnija od statistike dohotka općenito. Prema Rosstatu, u prvih devet mjeseci 2022. realne (to jest, prilagođene inflaciji) plaće pale su za samo 1,5%. Međutim, podaci o mjesečnim plaćama koje objavljuje Rosstat nisu baš informativni, upozorava u razgovoru za Meduzu Vladimir Gimpelson, ekonomist i stručnjak za rusko tržište rada. Po njegovom mišljenju, problem je kako se točno ta statistika formira:

Poduzeća svakog mjeseca podnose izvješće Rosstatu (Državni zavod za statistiku) u kojem navode kakav fond plaća imaju i koliki je prosječan broj zaposlenih. Rosstat dijeli ova dva podatka i objavi prosječnu plaću.

Odnosno, “Gazprom” je zbrojio menadžersku plaću predsjednika uprave Millera i garderobera u udaljenom uredu – i sve podijelio. Ako je, primjerice, šefu povećana plaća, a nižim ešalonima običnih radnika smanjena, prosječna vrijednost može porasti.

Štoviše, samo velika i srednja poduzeća dužna su podnijeti takva izvješća. Prema službenim podacima, samo 32 od 72 milijuna zaposlenih Rusa zaposleno je u takvim organizacijama. Rosstat ne vidi plaće još 40 milijuna zaposlenika na mjesečnoj razini, a one su, u pravilu, puno niže nego u velikim i srednjim tvrtkama. Prema dostupnim podacima, još uvijek je nemoguće razumjeti kako su se zapravo mijenjale plaće u Ruskoj Federaciji tijekom 2022. godine, zaključio je Gimpelson.

Što je s nezaposlenošću? Vjerojatno su mnogi dobili otkaze zbog krize?
Promjena plaća glavni je način na koji rusko tržište rada reagira na krize. Vladimir Gimpelson je u razgovoru za Meduzu naglasio da Rusiju kao cjelinu karakterizira “fleksibilnost plaća”: njihova se veličina lako može mijenjati na gore i na dolje. Prema statistici, oko trećine fonda plaća čine varijabilna plaćanja (bonusi, bonusi, dodaci i sl.), odnosno tvrtka može nagraditi zaposlenike ako ima dobre financijske rezultate ili dio gubitaka prebaciti na njih, uskraćujući im bonuse. Trenutačno je teško vidjeti to u službenim podacima: to zahtijeva prikupljanje podataka o plaćama istih ljudi tijekom dugog vremenskog razdoblja.

„Fleksibilnost plaća“ jedan je od razloga zašto Rusija ima konstantno nisku nezaposlenost (od 2012. nezaposlenost u Ruskoj Federaciji je oko 5%; u listopadu 2022. godine bila je rekordno niska od 3,8%). %) . Poslodavcu je u slučaju problema lakše smanjiti plaću na ovaj ili onaj način (oduzeti bonus, poslati ga na neplaćeni dopust i sl.) nego trajno izgubiti zaposlenika otkazom.

Postoje i drugi čimbenici koji utječu na stopu nezaposlenosti, ponajviše iznimno niske naknade za nezaposlene. Maksimalni iznos za 2022. je 12 792 rublja. “Ako je osoba izgubila posao, postoji alternativa – otići dobiti naknadu, ali ona je oskudna, ne možete živjeti od toga, čovjek zgrabi prvi posao koji mu se nađe”, rekao je Gimpelson.

Međunarodna organizacija rada u jednom od svojih dokumenata istaknula je da će u zemljama u kojima ljudi nemaju “socijalnu podršku” u vidu visokih naknada za nezaposlene ili ušteđevine, uvijek biti zabilježena niska nezaposlenost, jer su ljudi spremni prihvatiti bilo koji posao.

U Rusiji je to olakšano strukturom zaposlenosti: segment individualnih poduzetnika (IP), samozaposlenih i neslužbenih radnika lako “upija” veliki broj potencijalno nezaposlenih ljudi. Primjerice, osobi koja je ostala bez posla prilično je lako zatražiti status samostalnog poduzetnika i zaposliti se kao taksist.

Vladimir Gimpelson napominje da, s obzirom na kombinaciju svih ovih čimbenika, čak ni ozbiljnija kriza vjerojatno neće izazvati stvarno visoku razinu nezaposlenosti u Rusiji. Uostalom, oko polovica od 32 milijuna zaposlenih u velikim i srednjim poduzećima su državni službenici. Od preostalih 16 milijuna, oko pet milijuna zaposleno je u prerađivačkoj industriji, čija su mnoga poduzeća do sada bila posebno teško pogođena sankcijama i odlaskom stranih kompanija – no ni masovna otpuštanja u ovom sektoru neće puno utjecati na ukupnu statistiku :

Zamislimo da je od tih pet milijuna [zaposlenih u prerađivačkoj industriji] 30% dobilo otkaz. To je ogromna brojka – to se, naravno, može zamisliti, ali u životu to ne može. To je otprilike 1,5 milijuna ljudi. Od toga će polovica naći posao ili napustiti tržište [rada], a polovica će, može se zamisliti, ostati nezaposlena. To je ogromna brojka, ali ovih 750 tisuća ljudi je oko 1% ukupne radne snage. Pa onda će nam stopa nezaposlenosti porasti sa 4 na 5%. I što? Ništa.

A što je s Rusima s troškovima? Započeli ste sa spremanjem?
Još uvijek je teško shvatiti kako se život u Rusiji promijenio proučavajući kako i koliko su Rusi zarađivali, ali možete vidjeti kako su trošili. Maloprodajne statistike omogućuju nam da to prosudimo. Kućna potrošnja je u padu od ožujka 2022. U listopadu je prodaja hrane bila 4,3 posto niža nego godinu dana ranije, neprehrambenih proizvoda je bilo — 14,3 posto manje.

Štoviše, poboljšanja u usporedbi s prvim mjesecima sveobuhvatnog rata vrlo su mala: u travnju-svibnju, kada je pad maloprodaje neprehrambenih proizvoda bio najveći, iznosio je oko 17%. Prema Nataliji Orlovoj, glavnoj ekonomistici Alfa-Banke, to ukazuje na dugotrajni pad potražnje. Prema njezinoj prognozi, razina potrošnje neće se oporaviti ni 2023. godine.

Jedan od razloga je, prema Orlovoj, emigracija iz Rusije. Ljudi su odlazili iz zemlje i sa sobom nosili ušteđevinu, o čemu svjedoči porast sredstava na računima u inozemnim bankama. Do rujna se njihov obujam više nego udvostručio u odnosu na početak godine i premašio 66 milijardi dolara. Takvi podaci sugeriraju da se potrošačko tržište u Rusiji smanjuje, uvjerena je Orlova.

Istovremeno, oni koji ostaju u Rusiji postali su mnogo oprezniji u trošenju. To su primijetili i u ruskoj središnjoj banci. Evo kako je šefica Središnje banke Elvira Nabiullina govorila o ponašanju potrošača krajem listopada:

Model ponašanja štednje može biti povezan s povećanom neizvjesnošću. Potrošači se također mogu nastaviti navikavati na promijenjeni asortiman.

Važno je napomenuti da statistika “vidi” kako se mijenja količina potrošene robe, ali ne i njihov asortiman i kvaliteta. No, kolaps uvoza utjecao je na asortiman robe, a to znači i pad životnog standarda, objasnio je profesor Konstantin Sonin sa Sveučilišta u Chicagu, sumirajući godinu rata za rusko gospodarstvo na nedavnoj konferenciji “Ruske stvarnosti “: “Ako je osoba jela u McDonald’su, ona sada jede u drugom mjestu, to znači da sada radi nešto što je ipak lošija alternativa.

Ali tečaj rublje je (gotovo) cijelu godinu bio vrlo dobar. Što to znači?
Zbog činjenice da je izvoz znatno premašio uvoz, dolar je sredinom godine naglo pojeftinio. Prosječni tečaj za lipanj bio je manji od 60 rubalja. Međutim, činjenica da je rublja bila tako jaka nije spriječila da mnoga uvozna roba postane skuplja – utjecali su problemi s logistikom zbog sankcija.

Nakon proljetnog šoka, u ljeto 2022., monetarne količine uvoza postupno su se oporavile, a barem dio tog oporavka je posljedica činjenice da morate preplatiti robu koja ulazi u Rusiju na kompliciranije nego prije alternativne načine, Oleg Itskhoki je siguran. Do kraja 2022. uvoz je nastavio rasti, dok su prihodi od izvoza bili u padu, ali su i dalje veći, odnosno u gospodarstvo dolazi više novca nego što se troši na uvoz.

U 2023. bi zarada od izvoza mogla biti znatno niža. To bi se moglo dogoditi jer svjetske cijene nafte padnu – na primjer, jer će eurozona, SAD ili Kina ući u recesiju, objasnio je Yitzchoki. Druga opcija je pad cijena nafte zbog raznih sankcija i “plafona”, koji bi prema gruboj procjeni mogli biti oko 20 posto. Ovo je veliki pad, ali ne i katastrofalan. Međutim, u situaciji ekonomske recesije na Zapadu, cijene mogu pasti za pola.

“Sankcije na izvoz energenata ne funkcioniraju dobro ako za njima postoji velika potražnja u svijetu. Ako nafta košta, uvjetno, 150 dolara po barelu, uvijek će se naći netko tko će je biti spreman kupiti s popustom od 30 posto, zaobilazeći sankcije”, komentira Yitzchoki. “Potpuno druga situacija je kada globalna ekonomija usporava. Možda će se 2023. učinak sankcija [na ruski izvoz nafte i plina] povećati zbog globalnog gospodarskog usporavanja.”

Oba scenarija pretpostavljaju da će rublja slabiti kako se gospodarstvo prilagođava novim uvjetima. Uvozna roba će poskupjeti, bit će je teže kupiti.

Većina ekonomista očekuje slabljenje rublje 2023. godine. Prema prognozi Natalije Orlove iz Alfa-Banke, dolar će tijekom 2023. koštati oko 70-80 rubalja. Alexander Isakov iz Bloomberg Economicsa predviđa da će do kraja 2023. prosječni tečaj biti 76-78 rubalja za dolar. Prosječna prognoza analitičara koje je središnja banka ispitala početkom prosinca je 70 rubalja za dolar.

Ukratko, što će se dogoditi s ruskim gospodarstvom 2023. godine?
Jedna od najpesimističnijih prognoza za 2023. među ruskim ekonomistima je Natalije Orlove iz Alfa banke. Prema njezinim riječima, ruski BDP sljedeće će godine pasti znatno više nego 2022. godine – za 6,5 ​​posto umjesto 2-3 posto. Razlozi su isti – smanjenje potražnje potrošača, pad investicija i smanjenje izvoznog potencijala.

Većina optimističnijih prognoza za 2023. proizlazi iz činjenice da su od kasnih 1990-ih sve krize u Rusiji pratile više-manje isti scenarij, piše Orlova: recesija u gospodarstvu tijekom godine i povratak na rast sljedeće. Ali trenutna kriza ima drugačiju prirodu.

Evo kako to opisuje Heli Simola, istraživačica na finskom institutu BOFIT: “Umjesto oštrog pada, rusko gospodarstvo čeka dug, bolan pad.”

Kumulativni pad BDP-a za 2022. i 2023. bit će 7-8%, tvrdi Simola. Prema njezinom mišljenju, nakon toga neće biti brzog oporavka, izgledi za rusko gospodarstvo u narednoj godini su najtmurniji. Istovremeno, ljudi u Rusiji još nisu jako osjetili izravne posljedice sankcija. “Usprkos tome, svi će Rusi još mnogo godina patiti”, primjećuje Simola, “zbog pada životnog standarda izazvanog ratom.”


LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here