Home Vijesti Zašto toliko migranata koristi balkansku rutu? Vizna politika naših susjeda je jedan...

Zašto toliko migranata koristi balkansku rutu? Vizna politika naših susjeda je jedan od ključnih razloga

211
0

Prema posljednjim podacima europske agencije za kontrolu granica Frontex, od početka siječnja do rujna bilo je više od 106.000 ilegalnih graničnih prelazaka sa Zapadnog Balkana u EU. To je 170% veća brojka u odnosu na isto razdoblje 2021. godine.

Balkanska ruta još uvijek je predmet rasprave za upravljanje migrantima iz trećih zemalja u Europsku uniju. Prema posljednjim podacima europske agencije za kontrolu granica Frontex, od početka siječnja do rujna bilo je više od 106.000 ilegalnih prelazaka sa Zapadnog Balkana u EU. To je brojka 170% veća od one iz istog razdoblja 2021. i sedam puta veća od 2019. (15.150 prijelaza) – godine nakon restrikacija radi suzbijanja pandemije Covid-19.

Ovom fenomenu pogoduje Srbija, koja je postala omiljeno odredište migranata drugih nacionalnosti poput Sirijaca, Afganistanaca, Turaka, Indijaca, Burundijaca, Kubanaca i Tunižana koji – nakon što su zahvaljujući bilateralnim sporazumima o liberalizaciji viznog režima stigli na tlo Srbije – pokušavaju ući u susjedne države EU poput Hrvatske i Mađarske. Njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser rekla je da se vizna politika Srbije “temelji na državama koje ne priznaju Kosovo i da zemlja mora prilagoditi svoju viznu praksu EU-u ako želi postati ozbiljan kandidat za pristupanje” Uniji.

“Ne bih ništa isključila” o mogućoj suspenziji besplatnih viza za građane Srbije u EU, “ali mislim i nadam se da ćemo imati dobru suradnju” sa Srbijom, izjavila je europska povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson 14. listopada, nakon završetka Vijeća EU u Luksemburgu.

Srbija je zapravo država kandidat za ulazak u Europsku uniju – od 2007. – ima sporazum o olakšicama za izdavanje viza za one koji žele ostati najviše 90 dana u jednoj ili više država članica EU.

Dok Sirijci i Afganistanci često imaju razloga tražiti azil u EU-u, mnoge druge nacionalnosti “moraju biti deportirane u svoju zemlju porijekla”, rekla je Johansson.

Ali u ovom trenutku čini se da je najjednostavnija praksa za usvajanje jačanje unutarnjih granica. Austrija, Češka i Slovačka (sve tri zemlje koje su dio schengenskog prostora koji ne predviđa prekograničnu provjeru dokumenata) ponovno su uvele granične kontrole, dok je Bugarska uvela djelomično izvanredno stanje na svom teritoriju.

U međuvremenu, europski povjerenik za proširenje Oliver Varhelyi nakon neformalnog sastanka nekih ministara unutarnjih poslova EU-a u Berlinu, rekao je da “pozdravlja činjenicu da je Srbija poduzela korak kako bi se uskladila s popisom trećih zemalja za koje za EU je potrebna viza”. No, ostaje za vidjeti kojim državama će Srbija ukinuti bezvizni režim.

Međutim, situacija na terenu i dalje je napeta, s nedavnim i upornim nasiljem koje srbijanska policija provodi nad migrantima.

“Mnogi građani dolaze na granicu između Srbije i BiH ili između BiH i Hrvatske i masakrirani su od strane granične policije”, Silvia Maraone, stručnjakinja za migracije u balkanskoj regiji i koordinatorica projekata podrške izbjeglicama i azilu tražitelja za NVO IPSIA-ACLI. Mnogi migranti često pričaju o lažnim obećanjima o izdavanju putovnica po dolasku u Srbiju, a “loše upravljanje migracijama od strane vlasti zemalja EU ima katastrofalan utjecaj na ljudske živote”, ističe Maraone.

Vijeće Europe je krajem kolovoza izjavilo da je “broj prisilnih povrataka u Srbiju znatno porastao, s više od 75.000 slučajeva prijavljenih samo u 2022. godini” te da “i dalje postoje navodi o zlostavljanju i nerazmjernoj uporabi sile”.

Odbijeni, mnogi se migranti nađu zaglavljeni u Srbiji. Početkom listopada bilo je oko 28 izbjegličkih i neformalnih kampova u sjevernoj Srbiji u blizini granica s Mađarskom i Hrvatskom, prema srbijanskoj nevladinoj organizaciji Kikaktiv. Ova bi se brojka mogla povećati – prema Kikaktivu – s novim dolascima iz Sjeverne Makedonije.

Nasilje u Srbiji nedavno je pogodilo i Sirijce zaglavljene na balkanskoj ruti nakon bijega od rata. Izvješće Mreže za praćenje nasilja na granici od 20. rujna osuđuje uhićenje trinaest muškaraca, tri žene i dvoje djece koji su pokušali ući u Mađarsku. Nakon što su policajci “udarali palicama i nogama” dvojicu muškaraca i “svima – uključujući i djecu – tako čvrsto vezali lisice da su im derali kožu na zglobovima”, odgurali su ih natrag prema srpskom gradu Horgošu.

Međutim, migranti ne žele ostati u Srbiji, pa nastavljaju put prema sjeveru. Riječ je o slučaju P., bivšeg sveučilišnog profesora i kubanskog migranta, koji je s otoka otišao u Srbiju zahvaljujući viznoj liberalizaciji. Nakon što je otkrio da mu je dozvola za ostanak u zemlji istekla nakon 3 mjeseca, nastavio je balkanskom rutom sve do dolaska u Veronu, gdje sada radi kao konobar neprekidno 12 sati dnevno. P. govori za Open Migration kako je to putovanje bilo “najgore iskustvo u životu, gdje su stres, tjeskoba i depresija prevladavali.” Sada čeka pravo na politički azil u Italiji. (Openmigration.org)

Previous articleOtkriven sastav, Dalić s dva nova igrača kreće protiv Japanaca!
Next articleBivši japanski reprezentativac: Hrvatska je za Japan lak protivnik

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here