U jeku Drugog svjetskog rata, 1944. godine, dok su saveznici oslobađali logoraše diljem Europe, u Minnesoti je započeo jedan od najkontroverznijih eksperimenata u povijesti nutricionizma. Minnesota Starvation Experiment, vođen fiziologom dr. Anselom Keysom, istraživao je fiziološke i psihološke učinke gladovanja s ciljem pronalaženja metoda oporavka za izgladnjelo stanovništvo Europe.
Ciljevi eksperimenta
Dr. Keys, poznat po svom kasnijem radu na promociji mediteranske prehrane, okupio je tim stručnjaka kako bi proučio kako tijelo reagira na ekstremnu pothranjenost. Eksperiment, koji je trajao godinu dana, bio je ključan u razumijevanju posljedica gladovanja i rehabilitacije izgladnjelih osoba.
Tijek istraživanja
Eksperiment je bio podijeljen u tri faze: tijekom faze normalne prehrane, koja je trajala tri mjeseca, sudionici su unosili 3600 kalorija dnevno, a njihovo zdravstveno stanje pomno se pratilo. U fazi gladovanja, koja je trajala šest mjeseci, kalorijski unos smanjen je na 1600 kalorija dnevno, a obroci su se sastojali od kupusa, repe, raženog kruha i graha, bez mesa ili mliječnih proizvoda. Sudionici su morali hodati ili trčati 36 kilometara tjedno, trošeći više energije nego što su unosili. U završnoj fazi rehabilitacije, koja je trajala tri mjeseca, kalorijski unos postupno je povećavan od 2000 do čak 10.000 kalorija dnevno.
Posljedice za sudionike
Eksperiment je imao teške fizičke i psihološke posljedice: sudionici su izgubili 25% tjelesne težine, razvili anemiju i natečene gležnjeve. Psihološki učinci uključivali su depresiju, razdražljivost, apatiju i opsesivno razmišljanje o hrani. Dva sudionika doživjela su živčani slom – jedan je prijetio samoubojstvom, dok je drugi počinio samoozljeđivanje. Nakon gladovanja, mnogi su sudionici razvili “pretilost nakon gladovanja”, brzo dobivši na težini i povećavši udio tjelesne masti za 50% u odnosu na početno stanje.
Nasljeđe
Rezultati ovog istraživanja, objavljeni 1950. godine u knjizi The Biology of Human Starvation, i danas su relevantni za razumijevanje utjecaja pothranjenosti. Eksperiment je otkrio kako gladovanje utječe na metabolizam, psihičko zdravlje i ponašanje te je poslužio kao temelj za terapije oporavka izgladnjelih osoba.
Ansel Keys i mediteranska prehrana
Nakon rata, dr. Keys posvetio se istraživanju zdravih prehrambenih navika. Bio je pionir u povezivanju prehrane bogate nezasićenim mastima sa smanjenim rizikom od bolesti srca. Njegova “Studija sedam zemalja” postavila je temelje za popularnost mediteranske prehrane, čije su prednosti prihvatili diljem svijeta.
Bračni par Keys živio je dug i zdrav život, potvrđujući vlastite tvrdnje – Ansel je preminuo u 100. godini, dok je njegova supruga Margaret doživjela 97 godina.
