Analiza dvaju pramenova skladateljeve kose ukazala je na vrlo visoku razinu olova, supstance koju je sadržavalo vino koje je pio do čak cijele boce dnevno. To je vjerojatno uzrokovalo gubitak sluha i zdravstvene probleme od kojih je patio.
Ludwig van Beethoven nije nam u nasljeđe ostavio samo svoje nevjerojatne glazbene skladbe. Od njegove smrti 1827. godine u dobi od 56 godina, misterij njegove (relativno) rane smrti, kao i brojnih zdravstvenih problema s kojima se tijekom života suočavao, nikada nije riješen. Čini se da je sam skladatelj tražio da liječnici nastave istraživati uzroke gluhoće koja ga je pratila s već nepunih 30 godina te gastrointestinalnih problema od kojih je patio gotovo cijeli život. Gotovo 200 godina nakon njegove smrti, studija upravo objavljena u časopisu Clinical Chemistry vjeruje da ima odgovor. Gluhoća, bolovi u trbuhu i problemi s vidom od kojih je Beethoven patio najvjerojatnije su uzrokovani kroničnim trovanjem olovom, što međutim nije uzrokom (ili barem ne jedini) njegove rane smrti.
Studiju su proveli istraživači s klinike Mayo i Harvarda. Iskoristili su dva pramena maestrove kose koje je stavio na raspolaganje australski biznismen zaljubljenik u Beethovenov život. Analizirajući njegov kemijski sastav, istraživači su mogli procijeniti razine olova prisutnog u skladateljevu tijelu, razjašnjavajući hipotezu – onu o trovanju olovom – koja je dijelila stručnjake oko 20 godina.
Što olovo čini našim tijelima
Studija iz 2007. zapravo je već bila analizirala kemijski sastav pramena kose za koji se vjeruje da je pripadao skladatelju, identificirajući dovoljno visoke razine olova. Na taj način su se objasnile ne samo zdravstvene tegobe od kojih je patio tijekom života, već i njegova rana smrt. U siječnju prošle godine, međutim, dogodio se obrat. Nove genetske analize pokazale su da dotični pramen nije došao s Beethovenove glave, već s glave žene nepoznatog identiteta.
Iz tog su razloga autori nove studije odlučili ponoviti analize, koristeći dva pramena kose određene provenijencije, autentificirane na genetskoj razini i čije je kretanje u posljednja dva stoljeća detaljno poznato. Koristeći instrument spektrometrije mase, američki su istraživači ponovno otkrili vrlo visoke razine olova u dva pramena. Jedan je imao 258 mikrograma olova po gramu kose, drugi 380. Znatno iznad 4 mikrograma po gramu koji se danas smatraju sigurnima. Razine arsena i žive koje su proizašle iz analiza, iako niže, također su bile posebno visoke.
Analiza kose
Koristeći količine prisutne u kosi kao referencu, istraživači su zatim izračunali koliko je skladatelj mogao imati olova u krvi. Dobili su razinu između 69 i 71 mikrograma po decilitru. Danas bi to bilo dovoljno da mu se hitno prepiše kelacijska terapija za uklanjanje metala iz tijela.
Olovni diacetat u vinu
“Slične razine olova obično se povezuju s gastrointestinalnim i bubrežnim problemima te smanjenim sluhom”, pišu autori studije. „Ali se ne smatraju dovoljno visokima da bi same po sebi predstavljale mogući uzrok smrti”.
Pio je bocu vina dnevno
Objasniti prisutnost tolike količine olova u Beethovenovom sustavu nije teško. On je bio veliki ispijač vina (otprilike boca dnevno) koje se u to vrijeme pilo iz čaša zagađenih olovom. Uz to skladatelj je volio vino zasladiti, poput mnogih drugih u ono vrijeme, koristeći olovni diacetat (sladilo koje se koristilo od davnina, a čije je toksično djelovanje danas poznato).
Međutim, uzrok njegove smrti je manje jasan. Neka istraživanja posljednjih godina istaknula su da je Beethoven najvjerojatnije bolovao od hepatitisa B. Bolesti za koju je glazbenik imao različite genetske čimbenike rizika (koji su proizašli iz analiza provedenih na drugim pramenovima kose). Prema autorima nove studije uzrok bi mogao biti genetski, ali potpomognut zlouporabom alkohola. Liječnici su nakon njegove smrti diagnosticirali cirozu jetre.
