Sićušne plastične čestice sve češće se nakupljaju u ljudskom tkivu, pokazuje nova studija objavljena u uglednom časopisu Nature Medicine. Istraživanje, koje je predvodio Matthew Campen sa Sveučilišta New Mexico, otkrilo je značajno više razine nano i mikročestica plastike u jetri i mozgu preminulih osoba u 2024. godini u usporedbi s podacima iz 2016.
Mikroplastika pronađena u mozgu i jetri
Najveća kontaminacija zabilježena je upravo u mozgu, gdje su razine mikroplastike bile i do 30 puta više nego u drugim organima, poput bubrega i jetre. Ranije su ove čestice identificirane u plućima, crijevima i placenti, no konvencionalna mikroskopija mogla je prepoznati samo one veće od 5 mikrometara, dok su manje nanočestice ostajale neotkrivene.
Kako bi preciznije analizirali uzorke, Campenov tim koristio je naprednu infracrvenu i elektronsku mikroskopiju. Ova tehnologija omogućila je detekciju čak i najsitnijih plastičnih čestica koje se ranije nisu mogle identificirati.
Zabrinjavajuća povezanost mikroplastike i demencije
Znanstvenici su analizirali uzorke tkiva 24 preminule osobe iz 2024. godine i usporedili ih s 28 uzoraka iz 2016. Dok su razine plastike u bubrezima ostale uglavnom nepromijenjene, u mozgu i jetri zabilježen je drastičan porast. Posebno zabrinjavajući podaci dolaze iz uzoraka pacijenata kojima je dijagnosticirana demencija – njihovi mozgovi sadržavali su između 12.000 i 48.000 mikrograma plastike po gramu tkiva.
Iako istraživači još nisu uspostavili izravnu uzročno-posljedičnu vezu između mikroplastike i neurodegenerativnih bolesti, rezultati studije otvaraju brojna pitanja o dugoročnim učincima plastike na ljudsko zdravlje.
Što ovo znači za ljudsko zdravlje?
Mikroplastika ulazi u organizam putem hrane, vode i zraka te se može taložiti u vitalnim organima. Njezina prisutnost u mozgu mogla bi imati ozbiljne posljedice na kognitivne funkcije, dok dugotrajna izloženost potencijalno povećava rizik od neuroloških i drugih kroničnih bolesti.