Njemački vojni povjesničar i profesor Sönke Neitzel izazvao je veliku pažnju izjavom da bi “ljeto 2025. moglo biti posljednje koje smo doživjeli u miru”. U razgovoru za njemački NDR upozorio je da mnogi analitičari podcjenjuju Rusiju, smatrajući je iscrpljenom ratom u Ukrajini, no on tvrdi suprotno i ističe da NATO mora biti spreman na najgori mogući scenarij.
Neitzel posebno kritizira stanje Bundeswehra, opisujući njemačku vojsku kao nefunkcionalan sustav koji nije spreman za ozbiljniji ratni izazov. Prema njegovu mišljenju, čak i uz planirane reforme, politički slaba vlada u Berlinu teško će osigurati temeljitu modernizaciju. Kao ključne zadaće navodi jačanje obrane od dronova, unapređenje protuzračne obrane i veća ulaganja u proizvodnju streljiva.
Kineske vojne vježbe oko Tajvana
Dok Europa strahuje od eskalacije sukoba s Rusijom, Azija se suočava s vlastitim žarištem. Kina već godinama pojačava vojne aktivnosti u blizini Tajvana, kojeg smatra dijelom svog teritorija. Redovite pomorske i zračne vježbe, simulacije blokada i demonstracije suvremenog oružja služe kao poruka moći i pokušaj zastrašivanja Tajvana.
Strah da bi predsjednik Xi Jinping mogao iskoristiti rat u Ukrajini kao priliku za napad na Tajvan sve je izraženiji. Iako je Tajvan demokratski uređen i faktički neovisan, njegova sigurnost uvelike se oslanja na američku vojnu potporu.
SAD jača prisutnost i odvraćanje
Sjedinjene Američke Države imaju zakonsku obvezu pomoći Tajvanu u samoobrani, zbog čega su posljednjih godina pojačale vojnu prisutnost u regiji i intenzivirale prodaju oružja. Washington gradi tzv. “uvjerljivo odvraćanje” – strategiju koja bi kinesku invaziju učinila preskupom i preopasnom.
Opasnost globalnog sukoba
Međunarodni analitičari najviše strahuju od izravnog sukoba SAD-a i Kine, koji bi imao razorne posljedice za globalnu sigurnost i svjetsku ekonomiju. Kina je posljednjih godina značajno unaprijedila raketne sustave, nosače zrakoplova i borbene avione, a istodobno jača suradnju s Rusijom i Iranom, stvarajući osovinu protuzapadnih savezništava.
Takva dinamika dodatno destabilizira međunarodne odnose i povećava opasnost da bi svijet u narednim godinama mogao ući u novo razdoblje geopolitičkih sukoba, gdje bi istodobna kriza u Europi i Aziji predstavljala najveći sigurnosni izazov još od Hladnog rata.
