Od šest prijavljenih slučajeva navodnih teških nuspojava cijepljenja protiv svinjske gripe, pet ih se može tek vremenski povezati s cijepljenjem, no prema našim uvidima najrazvikaniji slučajevi zapravo nemaju veze s Novartisovim cjepivom koje se najčešće spominje u medijima, već eventualno s običnim sezonskim, rekao je dr. med. Darko Krnić koordinator Nacionalnog centra za nuspojave Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED)
‘Mediji su požurili s optužbama u kojima se ističe veza cjepiva protiv svinjske gripe s Guillain–Barréovim sindromom (GBS). Imamo šest dojava od kojih je pet zadovoljilo nekakve, uglavnom vremenske kriterije za sumnju na nuspojave’, rekao je dr. Krnić i dodao: ‘Od ovih pet samo se dva slučaja možda mogu povezati s Novartisovim monovalentnim cjepivom Focetria. U ostala tri, prema onome što znamo, ljudi su bili cijepljeni protiv sezonske gripe. Štoviše, upravo slučajevi koji se najviše spominju po medijima nemaju veze s Focetriom.’
Podsjetimo, neki su mediji prenijeli informacije prema kojima je petero ljudi oboljelo od GBS-a, a dvoje umrlo, te da se također sumnja da samo u okolici Splita postoji još desetak neprijavljenih slučajeva. Na udaru medija našlo se upravo Novartisovo cjepivo protiv svinjske gripe.
Povjerenstvo, koje je Agencija osnovala kako bi se slučajevi istražili, trebalo bi iznijeti zaključke do 20. rujna. ‘Sutra se sastajemo. Za neke slučajeve postoji vremenska povezanost koja možda pokazuje neku spregu, dok bi se za druge ona mogla isključiti. Naime, kod nekih ljudi simptomi su se pojavili prije nego što je cjepivo Focetria uopće stiglo na tržište, što znači da ono ne može biti uzrok nuspojava.’
Krnić ističe da se neki protivnici masovnog cijepljenja, poput Srećka Sladoljeva, bivšeg djelatnika Imunološkog zavoda, služe neistinitim podacima prema kojima se prirodni GBS razvija jako sporo, kroz desetljeća, a isti se sindrom izazvan cjepivom razvija munjevito.
‘Za ovaj sindrom je tipičan brzi razvoj, a nema nikakve razlike između GBS-a kod onih koji su se cijepili i onih koji nisu. Jedan od kliničkih znakova sindroma jest jako brz simetričan razvoj te ascedentna paraliza koja počinje u stopalima i širi se prema gornjim dijelovima tijela’, rekao je Krnić.
To je potvrdila i neurologinja na KBC-u Dubrava dr. sc. Vladimira Vuletić. ‘Guillain-Barreov sindrom nastaje zbog imunološke reakcije na strane antigene kao što su infektivni agenti ili cjepiva. Klinička slika i tijek kod onih gdje je sindrom nastao kao posljedica infektivnog agenta se ne razlikuje od slike i tijeka GBS-a nastalog zbog cjepiva’, istaknula je dr. Vuletić.
Prema epidemiološkim istraživanjima GBS se godišnje javlja u 0,6 do 4 slučaja na 100.000 ljudi. Vjerojatnost oboljenja je jedan i pol puta veća kod muškaraca nego kod žena, a rizik raste s godinama starosti – aproksimativno jedna osoba oboli na 100.000 ljudi mlađih od 30 godina, a četiri na 100.000 starijih od 75.
Povećana incidencija GBS-a uistinu je zabilježena nakon cijepljenja protiv svinjske gripe 1976. – 1977. Međutim, novije studije kasnijih cjepiva pokazale su da je rizik imunizacije ili ekstremno malen – jedan dodatni slučaj na milijun doza, ili da ga uopće nema. Jedna opsežna kineska studija, objavljena na PubMedu, provedena na gotovo 90 milijuna ljudi cijepljenih sa 10 cjepiva različitih proizvođača, pokazala je da je incidencija GBS-a kod cijepljene populacije bila čak manja nego kod one koja se nije cijepila.(tportal)
