Dan Europe obilježava se 9. svibnja svake godine. U spomen na pobjedu antifašističke koalicije u Drugom svjetskom ratu, koji je na našem kontinentu okončan upravo tog datuma 1945. godine kapitulacijom Hitlerove Njemačke.
Danas se deveti svibnja, uz himnu (Odu radosti) i zastavu (plava s 28 žutih zvjezdica), uzima kao europski simbol. Vijeće EU je u Milanu 1985. godine donijelo odluku kojom se 9.svibnja svake godine obilježava kao „Dan Europe“. Ulaskom, 1. srpnja 2013. godine, u Europsku Uniju Hrvatska se vratila svojem prirodnom povijesnom, kulturnom i civilizacijskom krugu. Tako imamo mogućnost po prvi puta zajednički proslaviti naš novi praznik.
Prilika je to za kraći osvrt na doprinos hrvatskog naroda i Hrvatske europskoj antifašističkoj baštini, kao temelju na kojemu je sazdana moderna Europa u kojoj od 1945. godine nije bilo ratova, izuzmemo li trenutne napetosti u Ukrajini, jer zemljopisno i geopolitički i Rusija je (sve do Urala) sastavni dio starog kontinenta.
Prvi antifašistički ustanak u okupiranoj Europi podignuli su upravo Hrvati. Bilo je to 22. Lipnja 1941. godine u šumi Brezovica pokraj Siska, gdje je oformljen prvi partizanski odred, upravo u danu kada je započela akcija Barbarossa, napad Trećeg Reicha na Sovjetski Savez. Poziv na ustanak uputio je predsjednik Komunističke partije Jugoslavije (KPJ), Hrvat, Josip Broz Tito. Prema mišljenju uglednih povjesničara, otvaranje nove fronte, a ustanak se ubrzo proširio i na druge krajeve, na Balkanu znatno je usporio napredovanje Hitlerovih trupa prema SSSR-u, čime je Staljin dobio na vremenu da organizira obranu.
Partizanski ustanak bio je odgovor na formiranje NDH, saveznice Njemačke i Italije, kvislinške tvorevine koja je imala rasne zakone. I u kojoj su bili proganjani Židovi, Srbi, Romi, te drugačije misleći Hrvati. Neizbrisiva ljaga je koncentracijski logor u Jasenovcu. Ali, bila su to ustaška zlodjela. Ogromna većina Hrvata, katolika, s oružjem u ruci ustala je protiv NDH i donijela toliko željenu slobodu.
Narodno-oslobodilački pokret nije bio, kako se to u komunističkoj historiografiji prikazuje, anacionalan ili projugoslavenski. Za vrijeme rata postojala je i borbeno djelovala Narodno-oslobodilačka vojska Hrvatske (a ne Jugoslavenska armija), a hrvatski komunisti su 1943. godine na zasjedanju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske u Otočcu donijeli odluku o uspostavljanju samostalne hrvatske države, kao federalne jedinice u sklopu FNR Jugoslavije. Granice u kojima je današnja Hrvatska, obranjena u Domovinskom ratu, su upravo te granice.
Ustav je temeljni pravni akt svake države u kojemu su sadržane osnovne vrijednosti. U preambuli Ustava RH, koju je osobno pisao prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman, nedvosmisleno je napisano da je suvremena Hrvatska stvorena nasuprot NDH i da nasljeđuje tekovine antifašizma. Shvatljivo od predsjednika, posljednjeg šefa jedne europske države koji je bio antifašist, partizan. I to od 1941.godine.
Povijest svakog naroda obvezuje. Nezaborav za totalitarnu NDH, kao lekciju što se sve može dogoditi kada se izgubi, ponajprije, ljudskost. Obvezuju i tekovine hrvatske ljevice koja se tom zlu suprotstavila. Da bi antifašizam danas bio djelotvoran i živ, potrebno je osloboditi ga od komunističkog ideologiziranja, prisvajanja i zlouporabe u političke svrhe. I to stoga što on ne pripada jednoj stranci (KPH, danas SDP), već cijelom narodu, a rame uz rame s Hrvatima borili su se i osvješteni Srbi koji su Hrvatsku prihvaćali kao svoju domovinu.
Dan Europe slavimo u ozračju pogoršanja društveno-ekonomske i socijalne situacije uzrokovane dijelom i potrebom prilagodbe standardima EU, ali i ususret izborima za Europski parlament. Bruxelles, naš novi glavni grad zajedničke šire domovine, zamijenio je Beograd. Hrvati su ostvarili svoj san. Imamo samostalnu i neovisnu državu, punopravnu članicu EU. A kao „miraz“ donijeli smo joj i antifašizam. Izvorno hrvatske kvalitete. Stoga budimo ponosni. I sretan nam Dan Europe! (Giancarlo KRAVAR)
