Primorsko-goranska županija šesta je među hrvatskim županijama po konkurentnosti. Bolji index konkurentnosti mjeren kroz 176 parametara kvalitete poslovnog okruženja i efikasnosti poslovnog sektora imaju Grad Zagreb, Međimurska, Istarska, Varaždinska i Zagrebačka županija. Konkurentnost je najlošija u Ličko-senjskoj, Požeško-slavonskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, pokazalo je istraživanje »Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske «.
Istraživanje je provedeno na inicijativu Nacionalnog vijeća za konkurentnost (NVK), Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i Hrvatske gospodarske komore (HGK), koji najavljuju da će ovogodišnje istraživanje predstavljati bazni pokazatelj na temelju kojeg će se u narednim godinama mjeriti postignuti napredak.
Istraživanje je provedeno metodologijom Svjetskog ekonomskog foruma, a po prvi put prati i konkurentnost triju statističkih regija po standardima Eurostata. Prema rezultatima, najkonkurentnija je Sjeverozapadna, na drugom je mjestu Jadranska, a na trećem Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska.
Strategija regionalnog razvoja
U sklopu predstavljanja istraživanja održana je i panel-diskusija, na kojoj je, među ostalim, ministar regionalnog razvoja Petar Čobanković najavio skori dovršetak Strategije regionalnog razvoja Hrvatske, ali i dviju studija – razvojnih prioriteta regija te ocjene učinaka dosadašnjih državnih mjera na područjima od posebne državne skrbi, brdskim i planinskim područjima, otocima i Gradu Vukovaru.
Konkurentnost regija i županija mjerena je kroz 176 parametara kvalitete poslovnog okruženja i efikasnosti poslovnog sektora, kao pokazatelja kapaciteta za budući razvoj, a istraživanje je pokazalo značajnu korelaciju s podacima o razvijenosti županija, posebice po BDP-u po stanovniku, kao rezultata prijašnjeg vođenje određenih politika.
Tako su najrazvijenije i najkonkurentnije županije Grad Zagreb, Međimurska, Istarska, Varaždinska i Zagrebačka županija, dok se najniža konkurentne Virovitičko-podravska, Brodsko-posavska, Ličko-senjska, Požeško-slavonska i Vukovarsko-srijemska županija.
Članica NVK Slavica Singer istaknula je prilikom predstavljanja rezultata kako je indikativno da u deset najslabije rangiranih županija gotovo 80 posto prostora čine područja od posebne državne skrbi te da su među njima i područja koja su najviše pogođena ratom.
Rangiranje županija je provedeno i prema statističkim i prema perceptivnim ocjenama, koje se u nekim županijama uvelike razlikuju, pa je tako primjerice Istarska županija statistički na prvom, a perceptivno na 9. mjestu, dok je Varaždinska statistički 12., a perceptivno prva. Primorsko-goranska županija je po statističkim podacima na trećem mjestu. Međutim, stanovnici Kvarnera svoju županiju percipiraju tek kao osmu po konkurentnosti.
Razlike perceptivnog i statističkog ranga s jedne se strane tumače kao pokazatelj da “PR stvara stvarnost”, kao u slučaju Varaždinske županije, odnosno da i pretjerana kritičnost može biti generator razvoja, kao kod Istarske županije.
Temeljem rezultata ovog istraživanja NVK je izradilo sedam prioriteta i preporuka za podizanje regionalne konkurentnosti, s pripadajućim instrumentima, uz napomenu da je većina njih već poznata i predlagana, ali je problem u njihovoj implementaciji.
Među ostalim, preporučuje se razvoj regija znanja u kojima su povezani akademska i poslovna zajednica te javna uprava u svrhu zapošljavanja, restrukturiranje gospodarske strukture kroz razvoj novih, ali i napuštanje nekih postojećih industrija, jače investiranje u regije i županije kroz javno-privatna partnerstva, bolju regionalnu infrastrukturnu povezanost, npr. širokopojasnom internetskom mrežom ili regionalnim zračnim lukama, i dr.
