Godina na izmaku bit će zapamćena po rastu bankarskih kamata i naknada te općenito pogoršanja uvjeta kreditiranja. U strahu od recesije, gubitka posla i daljnjeg rasta kamata, koji su banke već najavile, i sami građani zaziru od novih kredita pa bankari i nisu zatrpani zahtjevima za nove kredite, kako to obično u javnosti vole naglašavati. Tako je već sredinom godine drastično opala potražnja za stambenim kreditima, što se odrazilo i na tržište nekretnina koje je praktički blokirano, no unatoč tome cijene ne padaju. S druge strane, zahtjevi za kreditima koji pristignu, često na realizaciju čekaju i dulje od mjesec dana jer su se u nedostatku stranog kapitala bankarski izvori sveli na domaću štednju, pa bankari jako dobro paze kome će dati koju kunu ili euro. U 2008. kamate na kredite su porasle za daljnjih 1 do 2 postotna boda, a isto toliko su otprilike rasle i u 2007. godini. Dok se ranije stambeni kredit mogao pronaći uz kamatu i nižu od 5 posto, sada se kamate kreću oko 6,5 do 7 posto, a krediti su najčešće u eurima. »Švicaraca« gotovo da i nema u ponudama, a i kune pomalo iščezavaju. Također, gotovinski krediti s kamatom ispod 10 posto postaju rijetkost. Može se reći da su se kamate stambenih kredita zapravo približile ranijim kamatama na auto ili potrošačke kredite, dok su se kamate na gotovinske kredite približile kamatama na »minuse« koje se kreću i do 14 posto, što je zakonski plafon za ugovornu kamatu.
Lov u mutnom
Najveći val rasta kamata zabilježen je u prvoj polovici godine, dok su drugu polovicu banke koristile za »tiho« mijenjanje uvjeta kreditiranja. Uz kamate, banke tako povećavaju i naknade pa ponovno bilježe pojedinačne tromjesečne dobiti veće od milijardu kuna. To je dijelom i dokaz da kamate na kredite rastu brže od kamata na štednju pa je opći dojam da neki love u mutnom i pokušavaju krizu koristiti kao alibi za zaradu. Točnije, budući da sada teško mogu zarađivati na količini kredita, banke povećavaju njihovu jediničnu cijenu. Neke banke traže i veću vrijednost hipoteke nego ranije, što govori o procjeni bankara da će cijene nekretnina padati ili da će općenito biti neutržive, pa su sve manje pouzdan kolateral.
Najgore su u 2008. prošli korisnici stambenih kredita u švicarskim francima. Preventivno su stambene kredite u CHF ukinule Privredna banka Zagreb, Erste banka i druge banke, s tim da su postojećim korisnicima ponudile da se bez naknade prebace na eure ili kune. Oni koji su ostali u »švicarcima«, rate su im poskupjele i po osnovi rasta kamata, ali i po osnovi kretanja tečaja švicarskog franka koji jača u odnosu na kunu pa je početkom godine vrijedio 4,42 kuna da bi početkom studenog porastao na gotovo 4,9 kuna (sada je 4,6). Tako je rast kamate od primjerice 1 postotni bod (sa 5,5 na 6,5 posto) na kredit od oko 110.000 švicarskih franaka (oko 70.000 eura) i rok otplate 20 godina mjesečnu ratu povećao za oko 300 kuna, međutim, rata je povećana i za dodatnih 400-tinjak kuna zbog tečaja, pa ukupno povećanje rate seže i do 700 kuna mjesečno. Godišnje to je to trošak veći od 8 tisuća kuna, dok se na veće iznose i dulje rokove otplate poskupljenje broji u tisućama kuna!
Kod eurskih kredita kamate su također rasle, no domaća valuta je jačala pa je to barem malo kompenziralo porast kamata. Kamate na kunske kredite bilježile su još brži rast od eurskih jer je kunska likvidnost niska, a u dijelu godine glavnicu je jela inflacija, pa su banke to nastojale kompenzirati višim kamatama.
Ukinuti gotovinski krediti
Nakon što su se banke rješavale kredita u švicarcima, na red su došle kune. Erste banka je tako ljetos iz ponude izbacila gotovinske kunske kredite, što je objasnila disbalansom između deviznih izvora i kunskih plasmana. Iz banke su tada poručili da povratak valutne klauzule nije motiviran sumnjom u domaću valutu. No, neke banke kredite u kunama nisu ni ranije nudile pa su tako mudro izbjegle javnu prozivku.
Erste je početkom godine povećala kamatne stope na postojeće stambene kredite uz valutnu klauzulu u CHF za 0,55 postotnih bodova, a potom na novoodobrene u CHF od 0,4 do 0,5 postotnih bodova. U rujnu je povećala kamatne stope za novodobrene gotovinske kredite, za klijente koji ne primaju plaću preko te banke. Kamate na hipotekarne kredite su povišene za 0,3 postotna boda, a za 0,45 postotnih bodova povišene su kamate na ostale modele gotovinskih kredita, i iznose 9,95 posto. Najava iz te banke je da će kamate i dalje rasti.
PBZ je na samom početku godine povećao kamatne stope na postojeće kredite uz valutnu klauzulu u eurima za 0,3 do 0,7 postotnih bodova, te na postojeće i novoodobrene kredite u kunama za 0,7 postotnih bodova. Zatim je povećao kamatne stope na stambene kredite od 0,4 do 1,22 postotna boda. Najviše su, za 1,22 postotna boda, poskupjeli kunski krediti, i to sa 4,78 na 6 posto, što je ratu kredita od 500.000 kuna na 20 godina otplate, povećalo za 343 kune. Kamatne stope na auto kredite u kunama povećale su se za 0,85, a u CHF za 0,95 postotnih bodova. Nedavno je PBZ ukinuo ponudu gotovinskih kredita koji su lansirani u suradnji s Amexom.
Dvostruko dizanje kamata
OTP banka je dva puta mijenjala kamatne stope na više, prvi put u lipnju pri čemu se kamatna stope na stambene kredite za mlade u CHF s 4,99 posto povisila na 5,49 posto, dok je na ostale stambene kredite povećana od 0,26 do 1,5 posto. Tada je i OTP ponudila mogućnost zatvaranja stambenog kredita u CHF kreditom u eurima ili u kunama. No, nedavno je OTP ponovno povećala kamate na hipotekarne, auto, dio stambenih i dio gotovinskih kredita. Kod stambenih kredita za mlade u eurima, kunama i francima, kamata je porasla na 6,25 posto, a na ostale stambene kredite u eurima i kunama na 6,75 posto. Kamatna stopa na hipotekarne kredite u eurima povećana je do 11,49 posto, a na autokredite u eurima, kunama i švicarcima na 8,49 posto. Kamata na dio gotovinskih kredita povećana je za 0,5 posto. Kao ustupak, OTP banka je korisnicima kredita ponudila i mogućnost produženja roka otplate kredita bez troška naknade.
RBA je također u ovoj godini povećala kamatne stope na stambene, nenamjenske i auto kredite. Kamatne stope na stambene kredite povećale su se do 1 postotni bod, na nenamjenske kredite u eurima do 0,5 bodova, te u kunama do 1 postotni bod. Kamatne stope na auto kredite povećane su do 0,8 postotnih bodova. (novi list)
