Smanjenje industrijske proizvodnje na godišnjoj razini u Hrvatskoj je nastavljeno i u studenom i ukupna je industrijska proizvodnja u studenom u odnosu na isti mjesec prošle godine manja za 8,6 posto, pokazuju prvi rezultati koje je danas objavio Državni zavod za statistiku (DZS).
Studeni je tako četrnaesti mjesec zaredom u kojem se bilježi pad industrijske proizvodnje na godišnjoj razini, a stopa pada u studenom ista je kao i u listopadu. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, industrijska je proizvodnja u prvih jedanaest mjeseci ove godine pala za 9,5 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. U usporedbi pak s prosječnom mjesečnom proizvodnjom u 2008. industrijska je proizvodnja u studenom ove godine manja za 8,8 posto.
Statistički podaci po djelatnostima pokazuju da na pad industrijske proizvodnje najviše utječu kretanja u najvažnijoj, prerađivačkoj industriji, u kojoj je proizvodnja u jedanaestom mjesecu ove godine bila za 10 posto manja nego u prošlogodišnjem studenom.
Pad proizvodnje na godišnjoj se razini bilježi i u rudarstvu i vađenju, za 12,7 posto, dok je istodobno u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom proizvodnja porasla za 4,7 posto.
Unutar prerađivačke industrije većina grana imala je pad proizvodnje, a najveći je pad zabilježen kod proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka, za 44 posto.
Proizvodnja duhanskih proizvoda u studenom ove u odnosu na isti mjesec prošle godine smanjena je za 40,3 posto, strojeva i uređaja 25,7 posto, ostalih prijevoznih sredstava 23 posto, gotovih metalnih proizvoda za 24,9 posto itd.
Istodobno je rast proizvodnje zabilježen kod osam djelatnosti unutar prerađivačke industrije. Za najviših 33 posto porasla je proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda, za 23,8 posto proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, a za 19,1 posto proizvodnja papira i proizvoda od papira.
Proizvodnja prehrambenih proizvoda, koja u industriji ima udio od 15,05 posto, povećana je za 1,4 posto, a proizvodnja drva i proizvoda od drva i pluta za 7,5 posto.
Prema GIG-u, u studenom je prema istom mjesecu lani zabilježen rast proizvodnje samo kod energije i to za 2,8 posto.
Istodobno je proizvodnja intermedijarnih proizvoda smanjena za 11,2 posto, kapitalnih proizvoda 14,4 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju 6,3 posto i netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 9 posto.
U anketi Hine, šest analitičara procjenjivalo je da je u studenome industrijska proizvodnja pala u rasponu od 6 do 8 posto. U prosjeku, očekivali su pad za 7,2 posto.
“Veći pad od očekivanja pokazuje da rast proizvodnje u energetskom sektoru nije uspio anulirati minuse u prerađivačkoj industriji, a to sugerira da je domaća potrošnja na niskoj razini”, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
U studenome je, prema podacima DZS-a, proizvodnja energije porasla za 2,8 posto, dok je u svim ostalim sektorima proizvodnja pala.
“Čini se da se naše kompanije još nisu uspjele vratiti na tržište eurozone, premda se tamo već neko vrijeme popunjavaju zalihe. Povratak na to tržište bit će za naše izvoznike prilično težak, a pozicije nekih industrija na tom tržištu zasad su izgubljene”, kaže Šantić.
Kako će se industrijska proizvodnja kretati iduće godine, to će uvelike ovisiti, kaže Šantić, o sudbini brodogradnje, koja ima značajan udjel u industrijskoj proizvodnji.
Povoljniji trendovi u industriji mogu se očekivati tek u drugoj polovici 2010. godine, kaže Šantić.
S time se slaže i Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke, koji kaže da će stopa pada biti znatno ublažena početkom iduće godine, no to će biti posljedica samo statističkog efekta, odnosno snažnog pada proizvodnje početkom 2009. godine.
“Dok ne dođe do oporavka domaće potrošnje i inozemne potražnje, teško je očekivati oporavak industrije”, kaže Stojić.
A da se domaća potrošnja i inozemna potražnja još ne oporavljaju, pokazuje podatak DZS-a da je u studenome proizvodnja u prerađivačkoj industriji manja za 10 posto u odnosu na isti lanjski mjesec.
“Pad ukupne proizvodnje u studenome veći je od očekivanja, unatoč rastu proizvodnje energenata, upravo zbog snažnog pada u prerađivačkoj industriji, koja čini više od 80 posto ukupne proizvodnje”, kaže Stojić.
Ističe da je neuogodno iznenađenje i 9-postotan pad proizvodnje netrajnih potrošačkih dobara, što je posljedica pada kupovne moći stanovništva.
Snažniji pad proizvodnje nego što se očekivalo posljedica je također činjenice da je u ovogodišnjem studenom bio jedan radni dan manje nego u istom mjesecu lani.
“U prvih jedanaest mjeseci obujam industrijske proizvodnje niži je za relativno visokih 9,5 posto te zorno odražava kretanja u realnom sektoru i činjenicu da inozemna potražnja još uvijek nije dovoljna da potakne oporavak ovog segmenta gospodarstva i pokrene investicijski ciklus. Održivi rast i razvoj te konkurentnost industrijske proizvodnje u budućnosti zasigurno će se morati temeljiti na provedenim reformama, koje će biti teške i dugotrajne, ali i nužne. Početak oporavka u industrijskoj proizvodnji očekujemo tek u drugoj polovici 2010. godini jer bi se negativne stope rasta, odnosno pad mogao nastaviti i u prva dva tromjesečja iduće godine”, navodi u bilješci klijentima Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga.
(hina/seebiz)
