Iako za to ima potencijala te se sjećamo istoimenog projekta, pitamo se je li Rijeka stvarno metropola čakavštine. Ako i jest, zahvaljujući entuzijastima i organizatorima pojedinih manifestacija, putniku namjerniku to nigdje ne pokazujemo.
U vremenima sveopće anglizacije hrvatskog jezika, još veću pažnju trebamo posvetiti zaštiti lokalnoga govora. Zašto ne učiniti još jedan iskorak u tome da Rijeka stvarno bude Metropola čakavštine. Uoči održavanja manifestacije Homo si teć mnogi su građani bili razočarani.
Prigovarali su jer je Homo si teć posvuda pisalo sitnim slovima, a RIJEKA RUN velikim te da u Rijeci ima više engleskog nego čakavštine. Primjerice, moglo je negdje pisati i “Rekà/Rika teče”.
Na adresu Udruge Da štima svima prispjelo je više primjedbi o potrebi zaštite i promoviranja čakavštine u Rijeci.
„Zalagat ćemo se za natpise na kom god jeziku i pismu bude trebalo, a natpisa na čakavštini nigdje!“ komentirao je jedan Riječanin.
U ime građana koji su to tražili, nezavisni vijećnik Davor Štimac se na sjednici gradskoga vijeća obratio gradonačelniku Marku Filipoviću.
„Je li moguće da se u pojedinim dijelovima grada, postavi poneki natpis na čakavštini”, pitao je Štimac te predložio da se ponegdje postave i ploče s autohtonim nazivom grada Rekà ili Rika.
“Mogli bismo nazive nekih kvartova, poput Zameta, Vežice ili Drenove, obilježiti tablama s označenim čakavskim akcentom, predložio je dodavši da je i u centru poželjna poneka ploča s čakavskom rečenicom ili stihom.
Iako je gradonačelnik Filipović rekao da nema ništa protiv sugestije, čini se da nije shvatio smisao. Rekao je da postoji zakonska obveza kako ploče s natpisima mjesta moraju izgledati pa da nema smisla postavljati one na čakavštini.
