Čini se da tjedan dana odmora od društvenih mreža ima i pozitivne i negativne učinke na raspoloženje, ali ne uzrokuje učinak odvikavanja koji se očekivao.
Može li vam tjedan dana bez društvenih mreža poboljšati život? Nije to tako lako. Tjedan dana odricanja od društvenih mreža imalo je “mješovite” i suprotne učinke na dobrobit sudionika znanstvene studije objavljene u PLoS ONE, pri čemu su se pozitivni osjećaji izmjenjivali s lošim raspoloženjem, a niti jedno nije bilo prevladavajuće. Međutim, rad je razjasnio jednu stvar: naglo zaustavljanje društvenih mreža nema isti učinak, čak ni na one koji ih intenzivno koriste, kao odricanje od tvari o kojoj smo ovisni.
OD SADA… DOSTA! Tim psihologa sa Sveučilišta u Durhamu, u Ujedinjenom Kraljevstvu, zamolio je 51 studenta u dobi između 18 i 25 godina, koji su umjereno do intenzivno koristili društvene medije, da se suzdrže od njihove upotrebe tjedan dana. Istraživanje je imalo cilj da se prouči ima li nagli prekid ove navike učinke na sudionike usporedive s općenitom krizom odvikavanja, te u kojoj mjeri digitalna detoksikacija može poboljšati raspoloženje.
Iako je to bila kratka pauza – samo 7 dana – i u svakom slučaju djelomična (samo s društvenih mreža), rezultati istraživanja su iznenadili znanstvenike.
KAKO JE PROŠLO? TEŠKO PITANJE. Privremena odsutnost s društvenih mreža zapravo nije proizvela simptome koji se očekuju kod onih koji pate od nekog oblika ovisnosti, niti pozitivne učinke na raspoloženje kojima su se nadali. Tim je uočio suprotne učinke, poput smanjenja lošeg raspoloženja i dosade tijekom intervencije, ali i smanjenja pozitivnih osjećaja tijekom razdoblja detoksikacije .
NE TOLIKO POD UTJECAJEM. Svi su uspjeli značajno smanjiti tu naviku, pokazujući da još uvijek imaju određenu kontrolu nad njima.
Istraživači stoga ovo izuzeće od upotrebe ne smatraju povratkom, već dokazom koliko su društveni mediji dio našeg današnjeg načina komuniciranja. Masovno smanjenje upotrebe društvenih medija nije imalo negativnih posljedica na raspoloženje, niti su pronađeni učinci žudnje ili impulzivne želje za društvenim mrežama.
ŠTO SMO NAUČILI? Nakon tjedne stanke nije bilo povratnog efekta, tj. masovnijeg korištenja društvenih medija kao kompenzacije za prethodnu odsutnost: vrijeme provedeno na internetu se smanjilo u odnosu na ono prije eksperimenta, možda zato što su sudionici nastavili koristiti neke od strategije korištene tijekom slobodnog tjedna da bi se držali podalje od mobitela. To sugerira da intervencije ove vrste dugoročno mogu pomoći u borbi protiv ovisnosti o društvenim medijima.
A ŠTO AKO JE TO DOBRO? Ovi mješoviti učinci „digitalne dijete“ na raspoloženje sugeriraju – no to je hipoteza koju tek treba ispitati – da umjereno korištenje društvenih medija može imati čak i pozitivne učinke na naše raspoloženje, pod uvjetom da uspijevamo odlučiti kada je dosta.
