Ukrajinski Centar za strateško komuniciranje i informacijsku sigurnost objavio je upute za građane o tome što učiniti u slučaju nuklearnog napada.
– Rusija trpi poraze na bojnom polju pa njezino vodstvo pribjegava ucjenama na svoj uobičajeni način. Ovaj put nuklearni. Nuklearni napad na Ukrajinu smatra se malo vjerojatnim, a glavni cilj ovih prijetnji je preplašiti Ukrajince i svijet i prisiliti nas na ustupke, a naše partnere da oslabe podršku Ukrajini. Međutim, ovo zastrašivanje neće imati posljedice koje Rusija očekuje, piše ukrajinski Centar za strateško komuniciranje i informacijsku sigurnost.
U dokumentu koji su objavili navode što učiniti u slučaju nuklearnog napada.
Ukrajinci moraju imati akcijski plan u slučaju bilo kakvih izvanrednih situacija: uporabe nuklearnog oružja, “prljave bombe” ili u slučaju nesreće u nuklearnoj elektrani, navode.
– U slučaju korištenja nuklearnog oružja, korištenja “prljave bombe” ili eksplozije u nuklearnoj elektrani, glavno pravilo ostaje nepromijenjeno: kada čujete sirenu, idite u sklonište. Uključite radio, televiziju ili koristite internet kako biste primili obavijest o odgovarajućoj prijetnji i daljnjim radnjama. Međutim, velika je vjerojatnost da u zoni zahvaćenoj nuklearnim oružjem internet i komunikacijska sredstva uopće neće raditi, a neće biti ni opskrbe električnom energijom. Stoga unaprijed osigurajte radio na baterije. To može biti jedino sredstvo komunikacije u hitnim slučajevima – upozoravaju Ukrajinci.
Ovo su još neke od njihovih smjernica:
– Kada primijetite bljesak na nebu (ili njegov odraz od površina), ni u kojem slučaju ne gledajte u tom smjeru. To može uzrokovati opekline rožnice, bljesak sljepoće i opekline oka.
– Lezite na tlo. Pokušajte pronaći udubljenje na tlu ili neku izbočinu u roku od nekoliko sekundi kako biste se sakrili od udarnog vala i krhotina.
– Pokušajte pokriti sve izložene dijelove tijela: lezite s nogama u smjeru eksplozije, licem prema dolje, ruke stavite ispod sebe kako biste ih zaštitili od opeklina i ozljeda.
– Ako je moguće, pokrijte uši slušalicama – to je zaštita od barotraume.
– Pokrijte usta i nos maskom, krpom ili maramicom i dišite kroz njih. Međutim, ova improvizirana sredstva ne mogu u potpunosti zaštititi od unutarnje izloženosti. Stoga je važno što prije doći do skloništa.
– Trčite u zaklon čim ponovno možete stati na noge i kada prođe udarni val od upotrebe nuklearnog oružja.
– Potrebno je trčati u zaklon vodeći računa o smjeru vjetra. Ako puše iz epicentra eksplozije, pomaknite se okomito (lijevo ili desno) na smjer vjetra. U suprotnom, krećite se protiv vjetra.
Glavni kriterij za pronalaženje skloništa je minuta dostupnosti. Ako u blizini nema posebno opremljenog skladišta, najbolji je podrum ili središte velike betonske zgrade s minimalnim brojem prozora i vrata.
– Prije ulaska u sklonište skinite gornji sloj odjeće. To može ukloniti do 90% radioaktivne kontaminacije i smanjiti vrijeme koje ste izloženi zračenju. Kako biste spriječili raspršivanje radioaktivne prašine, budite vrlo oprezni prilikom skidanja odjeće, pokušajte izbjeći kontakt kože s kontaminiranom odjećom. Stavite odjeću u plastičnu vrećicu ili hermetički zatvorenu posudu. Najbolja opcija bila bi potpuno presvlačenje i dekontaminacija što je prije moguće. Pazite da u prostoriju koju koristite kao sklonište ne ulazi zrak izvana. Zatvorite sve prozore, vrata, ventilacijske otvore, isključite klima uređaj i grijalicu. Ako je moguće, preselite se u sobu bez prozora – upozorava se.
Ako vas je nuklearna eksplozija zatekla u zatvorenom prostoru
Pazite da zrak ne uđe u prostoriju. Zatvorite sve prozore, vrata, ventilacijske otvore, isključite klima uređaj i grijalicu. Ako je moguće, preselite se u sobu bez prozora.
Prilikom pružanja pomoći unesrećenom, prvo je potrebno ukloniti radioaktivne tvari s njegove odjeće (svući se ili ga zamoliti da se skine) i tretirati kožu toplom vodom i sapunom.
Skidanje odjeće, čišćenje kože, rana i otvora na tijelu potrebno je kako bi se spriječio ulazak radionuklida u tijelo i smanjila doza izloženosti unesrećenog i drugih. Prilikom pružanja pomoći unesrećenom treba što više koristiti raspoloživu osobnu zaštitnu opremu: rukavice, jednokratne kombinezone i maske. Nakon pružanja pomoći žrtvi, izvršite dekontaminaciju na sebi.
Ako radioaktivne tvari dospiju u usta, treba odmah oprati zube pastom za zube i više puta isprati usta 3% otopinom limunske kiseline. Ako su zahvaćeni krajnici, preporučljivo je isprati grlo s 3% otopinom vodikovog peroksida. I oči se moraju pažljivo isprati velikom količinom fiziološke otopine ili vode.
Potreba za uzimanjem lijeka stabilni jod (kalijev jodid) može biti i nakon nesreće u nuklearnoj elektrani i nakon nuklearne eksplozije. Ali to je opravdano samo kada je zračenje uzrokovano radiojodom. U drugim slučajevima (osobito, kada se koriste “prljave bombe”), uzimanje jodnih pripravaka je zabranjeno i može uzrokovati nepopravljivu štetu tijelu. Odrasle osobe starije od 40 godina ili osobe s disfunkcijom štitnjače obično ne trebaju jodnu profilaksu.
Jodna profilaksa sastoji se u jednokratnom uzimanju tabletiranog kalijevog jodida. Druga doza se propisuje u slučaju produljene (više od 24 sata) ili ponovljene izloženosti te ako je osoba konzumirala kontaminiranu hranu ili vodu.
Doziranje kalijevog jodida (tablete): bebe od rođenja do 1 mjeseca – 16 mg, djeca (od 1 mjeseca do 3 godine) – 32 mg, djeca (od 3 do 12 godina) – 62,5 mg, adolescenti (od 12 do 18 godina), trudnice, dojilje i odrasli (do 40 godina) – 125 mg.
