Ako mislite da imate više zajedničkog sa Rusima od recimo Japanaca ili Indijaca onda tu debelo lažete samog sebe. To što s nekima govorite sličan jezik ili pripadate istoj skupini naroda ili istoj religiji ne znači da dijelite iste životne i ljudske vrijednosti.
Kada jednom zakoračite u predvorje slobode i otvorite vrata društva gdje su vaše osobne slobode, osnovna ljuska prava na vlastiti život, sloboda misli i govora zagarantirani, onda vi imate više toga izgubiti od onoga koji živi u autorativnim ili diktatorskim državama.
Kada ste odrasli u demokratskim društvima, izgrađujete svoju vlastitu demokratsku ličnost, a da toga niste niti svjesni. Čak i oni koji žive među nama, a hvale Putina i Rusiju, ne shvaćaju da koriste blagodati te iste demokracije koju uporno kritiziraju ili omalovažavaju. Našu izgrađenu demokratsku ličnost karakteriziraju nekoliko međusobno povezanih vrijednosti bez obzira na koju razinu smo ih stavili.
Otvorenost duha – većina od nas ima sposobnost da sasluša stavove drugih, da ih razmotri i prihvati ako su nam bliska
Prihvaćamo sebe i imamo povjerenje u samog sebe budući imamo mogućnost grupnog odlučivanja razvijamo osećaj samopoštovanja što je dobro čak i kod neodlučnih i povučenih osoba
Svijest neopterećena statusnim razlikama – većina od nas je svijesna razlika u položajima, koja su određena našim osobnim kapacitetita pa ispoljavamo “duh jednakosti”, jer svi na svoj način pridonose razvoju cijelog društva.
Prihvaćamo superiornost ili inferiornost osoba i grupa ako je temeljena na ljudskim, stručnim i društvenim kapacitetima kako bi pravi ljudi na pravim položajima još više razvili naše društvo.
Pravednost – “duh jednakosti” većina od nas u demokratskom ozračju prihvaća jednaka prava i mogućnosti za sve skupine u društvu. Položaji u društvu nisu unaprijed određeni niti nasljedni, pa je uspon ili pad ovisan o trenutnim kapacitetima tih osoba ili grupa.
Realizam – sve ovo što sam prije naveo razvija nam kapacitetete da možemo realno sagledati svijet i situaciju oko sebe i da možemo donositi najbolje moguće odluke za sebe osobno ali i za društvo. U kontuniranoj smo potrazi za boljim odnosima u društvu kako bi ispravili postojeće probleme i neke negativne pojave koje su se dogodile našim prijašnjim lošim odlukama.
Prijateljstvo – u takvom demokratskom ozračju više gledamo na ono što nas veže nego na ono što nas razdvaja pa uvijek nastojima razviti prijateljske odnose s različitim skupinama u vlastitom društvu. Isti takav pristup želimo razviti i s drugim državama i narodima.
Za razliku od nas, osobe koje su odrasle u autoritarnim i diktatorskim režimima razvijaju sasvim druge osobine. Čvrsto podržavaju vrijednosti određene od vladajuće kaste (konvencionalnost). Imaju sklonost podčinjavanju u interpersonalnim odnosima (autoritarna submisivnost). Razvijaju agresivnost prema onima koji ne podržavaju vrijednosti vladajuće kaste. Ne prihvaćaju subjektivnost ili imaginarnost pa su neskloni baviti se s vlastitim osjećajima jer mogu skrenuti s ‘pravog’ puta. Imaju negativan odnos prema humanim vrijednostima pa razvijaju destruktivnost i egoizam.
Uzimaju vlastite neprihvatljive osobine ili osećaje te ih pripisuju drugim ljudima (mehnizam projekcije). Razvijaju rigidnost mišljenja koju bilo kakvi argumenti protiv ne mogu promijenuti, pa su skloni teorijama zavjere, praznovjerju i stereotipima. Razvijaju sklonost razmišljanja o društvenim, vjerskim i seksualnim ‘nastranostima’ te ih osuđuju i društveno diskriminiraju, i rigorozno kažnjavaju.
Uzmite ovaj zadnji Putinov govor i sve te osobine možete iščitati iz njegovog govora. Naš problem je u tome što takvi režimi, zbog pokušaja ostanka na vlasti, ne žele da njihovi građani shvate koliko slobode i prosperiteta uživaju građani u demokratskim društvima. Posebno ako su ta društva bila nekad dio zajedničkog saveza ili bloka, a sad su prešla na ‘dark side’ zapadne liberalne demokracije.
Mi kao zapadni liberalan svijet puštamo takvo društvo da se pokuša promijeniti iznutra i u većini slučajeva pružamo samo javnu finacijsku podršku grupama i institucijama koja žele razviti demokratsko društvo. Povrh toga pomažemo gospodarski razviti ta društva kako bi na obostranu korist svi mi evaulirali prema boljim međusobnim odnosima, bez nasilja i ratova.
Naivno je bilo razmišljati da će takvi autorativni i diktatorski režimi kao što su u Rusiji i Kini, koristiti blagodati slobodne trgovine, i extra zaradu staviti u funkciju razvoja vlastitih građana i društva u cjelini. Diktatori i autokrati jedino razmišljaju kako ostati na vlasti i odakle im dolazi najveća prijetnja. Tako da ekstra zaradu koriste na jačanje vojnih kapaciteta, radi nasilnog širenja svoje ideologije i utjecaja na okolne zemlje te na unutarnji represivni aparat kako bi ugušili bilo kakvo kritično razmišljanja vlastitih građana. Recimo, sve bi se to dalo još i prožvakati ali problem nastaje kada takve države krenu ciljano u rušenja naših demokratskih normi i vrijednosti, miješajući se u naše legitimne demokratske izbore i tajno financiraju pojedinace i grupe koja će razmontirati naše demokratske institucije.
Kada sam govorio o karakternim osobinama ljudi odraslih u demokratskim društvima uvijek sam govorio o “većina nas”. Problem nastaje kada ona manjina, koja nije svijesna gdje živi, padne pod utjecaj takve subtilne autoritaritarne propagadne i počne aktivno sudjelovati u vanjskoj režiranoj destrukciji demokratskog društva. Kada se kreira kaos uvijek dolaze autoritarni ‘spasioci’ koji će riješiti sve vaše problema u kratkom roku, ali eto biti ćete sretni da žrtvujete svoju slobodu za lažnu sigurnost.
Napad na Ukrajinu a možda na Tajvan nije došao niti će doći slučajno. Kada znate njihov mindset onda bi trebali znati da se u takvim režimima uvijek moraju stvarati neprijatelji, kako oni unutrašnji tako i oni vanjski. Pogledajte samo Putinove oći , pa ako netko pronađe toplinu ili emapatiju u njima onda je to znak da ste sigurno prešli na mračnu stranu vašeg uma. Dolaze teška vremena i demokratski svijet mora ostati ujedinjen i odlučan. Ako popustimo Putinu u ovom agresorskom ratu protiv Ukrajine stojimo na početku nečega što ne bih poželio niti najvećem neprijatelju.
