Korak bliže dvojezičnosti: Zajednica Talijana formirala radnu skupinu

Nakon nekoliko neuspješnih pokušaja, večeras je u Circolu riječka Zajednica Talijana formirala radnu skupinu za izradu prijedloga uvođenja vizualne dvojezičnosti u gradu Rijeci. Koplja su se najviše lomila oko prijedloga da se u skupini nađu i predstavnici riječkih esula koji su na kraju ušli u komisiju koju će činiti Bruno Bontempo, Ezio Giuricin, Daina Glavočić, Ivan Jeličić, Albert Merdžo, Ilaria Rocchi, Moreno Vrancich, Marino Micich i Giovanni Stelli. Njihov zadatak će biti pripremiti prijedlog djelomičnog povratka dvojezičnosti do Dana Svetog Vida i uputiti ga prema gradonačelniku i gradskim vijećnicima.

Podsjetimo, sve se zakotrljalo nakon inicijative Liste za Rijeku za promjenom gradskog Statuta i okruglog stola o vizualnoj dvojezičnosti u Rijeci na kojem su razmišljanja o potrebi povratka dvojezičnosti u gradu ukrstili riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, europarlamentarac Ivan Jakovčić, dopredsjednik Sabora Furio Radin, predsjednica riječke Zajednice Talijana Orietta Marot, predsjednik Liste za Rijeku Danko Švorinić i drugi sudionici.

Pitanje važno ne samo za autohtonu manjinu nego i za riječki identitet

Prema dosadašnjem javnom izjašnjavanju parlamentarnih opcija zastupljenih u Gradskom vijeću, vizualnu dvojezičnost bi osim Liste za Rijeku podržali i vijećnici PGS-a, IDS-a, Mosta, HNS-a te nezavisni Koljanin i Kukuljan, u SDP-u su po tom pitanju i dalje podijeljeni dok bi protiv bili u HDZ-u i Akciji mladih. Gradonačelnik Obersnel pitanje dvojezičnosti ne smatra prioritetom, izričito joj se ne protivi ali se na tribini Liste za Rijeku posvećenoj tom pitanju usprotivio mogućnosti da se na tabli na ulazu u grad uz Rijeku nađe i naziv Fiume.

Jedna od inicijatorica povratka vizualne dvojezičnosti Laura Marchig zalaže se za što skoriju realizaciju ove inicijative.
– Rijeka je jedan od rijetkih multikulturnih gradova u regiji koja takvo rješenje nema. Ne radi se samo o pitanju važnom za talijansku autohtonu zajednicu nego i za riječki identitet kojem treba vratiti srednjoevropsku komponentu, zaključuje.