Mjesni odbor „Školjić-Stari grad“ nalazi se u samom središtu grada Rijeke, obuhvaća 27,12 ha i ima prema zadnjem popisu 1.248 stanovnika.
Ovaj gradski kvart se zapravo sastoji od tri povezana, a opet različita ‘„’mikropodručja’: uža zona Školjića omeđena ulicom Žrtava fašizma, dijelom Titova trga, ulicom Školjić i Grohovčevom ulicom koji se putem Klobučarićevog trga kao najmarkantnije točke kvarta povezuje s područjem Starog grada – povijesnog srca Rijeke. I – kao posebna cjelina – pravi mali mjesni odbor u mjesnom odboru – Vodovodna ulica.
Sastav Vijeća mjesnog odbora
Vijeće Mjesnog odbora čine Aleksio Komar (PGS) kao predsjednik VMO, Vito Klobas (PGS) kao zamjenik predsjednika, Tanja Sokolić (PGS) kao članica, Sandra Ivić (kandidacijska lista grupe birača) kao članica i Nenad Radanović (HDZ) kao član.
O problemima, inicijativama i prijedlozima za poboljšanje života naših sugrađana razgovarali smo s predsjednikom VMO Školjić – Stari grad Alesiom Komarom.
Koje su glavne inicijative i projekti koje vaš mjesni odbor trenutno provodi ili planira provoditi u narednom razdoblju?
Svako od područja mjesnog odbora ima svoje specifične probleme koje mi u mjesnom odboru nastojimo prepoznati, rješavati ili berem pokrenuti njihovo rješavanje. Pritom su nam na prvom mjestu stvarni interesi stvarnih stanovnika našeg mjesnog odbora. I za nas nema marginalnog pitanja, vodimo se parolom „Važno je jer ste nam vi važni!“
Od travnja 2023. kad smo konstituirani do danas pokrenuto je niz inicijativa i projekata od kojih su mnogi dovršeni, a neki su u tijeku.
Navest ću samo najznačajnije:
- Nakon više od 120 godina osvijetljen je ulaz u tunel prema Vodovodnoj ulici. Time je simbolički rečeno „upaljeno svjetlo na početku tunela“ . Ušli smo potom u Vodovodnu ulicu rješavati brojna pitanja koja su predugo bila zanemarivana, a zbog čega su i građani te ulice bili nezadovoljni, ali tiho trpeći svoju muku.
- Na poziv stanara Vodovodne 4, 6 i 8 i uz podršku Vijeća MO organizirao sam miran i nadasve dostojanstven prosvjed protiv potpuno nenormalne situacije kad je u ex hostelu u Vodovodnoj 4 bilo smješteno 35 stranih radnika – dostavljača za WOLT koji su baterije za motocikle punili u tom stanu, a iste parkirali na nogostupu ispred zgrade. Osim što je prijetila opasnost od izbijanja požara zbog punjenja baterija na neadekvatan način, čime bi bili ugroženi životi i imovina stanara Vodovodne 4,6 i 8, ali i samih tih radnika, te djelatnika i dokumentacije državnog arhiva smještenog na adresi Vodovodna 2, zbog neadekvatnih uvjeta smještaja velikog broja ljudi u jednom stanu značajno se narušavala kvaliteta života drugih stanara. Pritom smo – to naročito naglašavam – uputili apel solidarnosti s tim stranim radnicima koji po nekim normalnim mjerilima jednostavno ne bi trebali stanovati u takvim uvjetima. Moram reći da do našeg prosvjeda gotovo nitko od gradskih i državnih institucija na ovu situaciju nije niti trepnuo usprkos prethodnim upozorenjima građana. Danas u tom ex hostelu nema „gužve“, baterije se ne pune u njemu, motocikli više nisu parkirani na nogostupu i naši susjedi su se vratili svom redovnom životu u svojim zgradama.
- Iako su brojni građani bili rezignirani izgledom Vodovodne i stanjem objekata u gradskom vlasništvu u njoj, dio njih ipak je nastojao barem malo uljepšati svoje svakodnevno okruženje. Tako smo financijski i operativno podržali i pomogli naše vrijedne sugrađanke iz Vodovodne 4, 6 i 8 u njezi i dosadnji zelenila u vazama smještenim na pročelje ruiniranog objekta ex Rade Končara. Nismo stali, međutim na tome. Našom neposrednom inicijativom koja je išla i putem medija i otvorenih pisama Gradonačelniku uspjeli smo da nas u gradskoj vlasti napokon čuju. Isključivo našom inicijativom danas se prostor ex Končara čisti od desetljećima nakupljenog otpada i divlje izraslog zelenila, zatvoreni su razbijeni prozori, očekuje se deratizacija cijelog tog prostora, napokon su obojena željezna vrata u Vodovodnoj kod k.br. 21 iza kojih se „skriva“ vrijedna gradska površina za odlaganje neregistriranih automobila i ostalog od strane komunalnog redarstva „zaplijenjena“ oprema, a i Autotrolej je krenuo u bojanje svojih ruzinavih ograda u Vodovodnoj ulici. Sve su to možda mali pomaci, ali svakako oni s kojima želimo ukazati da građani Vodovodne mogu i trebaju dobiti pristojnije životno okruženje.
- U narednoj fazi što se tiče Vodovodne planiramo svojevrsnom „street art“ intervencijom uljepšati pročelje Končara i spomenuta vrata u Vodovodnoj 21, nastojat ćemo postići dogovor s Hrvatskom vodama kao posjednika jednog dijela površine uz Rječinu da se prepusti na korištenje građanima, te manjim hortikulturnim intervencijama dodati zelenilo u tu ulicu.
- Također imamo u planu pokrenuti službenu proceduru za uređenje manjeg parka i dječjeg igrališta u Vodovodnoj za kojeg po nama ima mjesta ali je – eto – već desetljećima skriven od očiju građana.
- Na području uže zone Školjića, nakon uspostavljanja pješačkog koridora u ulici Alda Collonnela uspjeli smo nakon niza intervencija da „Rijekatekstil Domus“ kao vlasnik objekta i površine gdje je market Tommy napokon oreže drvored u ulici i očisti hodnu površinu, te također nakon niza intervencija koje su došle i do gradskog vijeća da „Rijeka plus“ napokon počne voditi brigu o stanju na parkiralištu Školjić otok (osvježavanje parkirnih mjesta, košnja zelenila, pometanje otpada, čišćenje šahti), uspostavili smo prolazni koridor za invalide s parkirališta „Školjić otok“ na ulicu Školjić. Uz to, ocrtan je u crvenu boju pješački prijelaz kod kioska Tiska u ulici Žrtava fašizma prema OŠ „Nikola Tesla“ te su postavljeni dodatni stupići kod drugog pješačkog prijelaza prema „Tesli“ čime je značajno podignuta sigurnost pješaka.
- U toj zoni u narednoj godini očekuje nas sanacija oborinskih voda i zaprljanja zemljom okoliša Zgrade Žrtava fašizma 6 te sadnja jednog stabla na obodu parkirališta „Školjić-otok“
- U zoni Starog grada riješeno je osvjetljenje javnom rasvjetom u ulici Šime Ljubića prema stražnjem ulazu u zgradu Poglavarstva Grada Rijeke.
- Što se tiče društvenih aktivnosti i projekata na povezivanju zajednice u užem smislu, organizirali smo u okviru Dana MO na Klobučarićevom trgu ispred OŠ Nikola Tesla pionirski malonogometni turnir MNK „Stari grad“ i MNK „Lokomotiva“ gdje je uz goste iz sadašnjeg i nekadašnjeg sportskog života Rijeke sudjelovalo više od 100 ljudi. Turnir je održan na novopostavljenoj umjetnoj travi nogometnog „kaveza“ na Klobučarićevom trgu, a koja je tamo stigla neposrednom mojom inicijativom putem gradskog vijeća i amandmana na rebalans proračuna za 2024. godinu.
- U ovoj zoni Školjića u narednom razdoblju (i to vrlo skoro) podsjetit ćemo na naš način odgovorne u Gradu Rijeci da napokon krenu u rješavanje arhitektonskih i idejnih podloga za uređenje Klobučarićevog trga (a za što su također osigurana sredstva u gradskom proračunu, ali koliko znamo za sada bez značajnijeg napretka), te – naročito – za prvi ozbiljniji korak u rješavanju pitanja bazena na Školjiću. MI ga – naravno – ne možemo izgraditi, ali možemo i hoćemo biti glasni!
- Svakako ćemo se u 2025. godini više posvetiti zoni Starog grada. Uza sva urbanistička i konzervatorska ograničenja koja postoje za ovaj dio našeg kvarta i ovdje ima prostora i načina da mjesni odbor kaže svoju riječ.
Kako ocjenjujete suradnju vašeg mjesnog odbora s gradskom upravom i tajnikom zaduženim za vaš MO? Možete li navesti konkretne primjere uspješne suradnje ili izazove s kojima ste se suočili?
Ukratko – kako kada i kako s kime. Ovdje naročito moram istaknuti odličnu suradnju s Odsjekom zajedničkih komunalnih djelatnosti i g. Vitasom kao njegovim voditeljem, kao i s većinom službenika koji rade u tom Odsjeku. Najveći dio prethodno navedenog u našim postignućima ne bi bio moguć da nije bilo te suradnje, obzirom na način ustrojstva mjesne samouprave u gradu Rijeci. No, ovdje je riječ o operativcima koji su godinama, ako ne i desetljećima, najuže vezeni uz rad s mjesnim odborima, odlično poznaju sve puteve i stranputice u tom odnosu i ako je on zasnovan na jasnoći, razumskim traženjima, prilagodbi i koordinaciji – uspjeh ne može izostati. No, za to su potrebne obje strane.
Tu jednako tako moram dodati i djelatnike „Energa“ s kojima sam bio u operativnim kontaktima te i njima iskreno zahvaljujem na suradnji.
Jednako je i s našim tajnikom MO. Moram istaknuti da imam zadovoljstvo da sam „dobio“ tajnika s bogatim iskustvom u mjesnoj samoupravi koji je uz to i dijete ovog kvarta. Dok ja stanujem ovdje gotovo 70 godina on je ovdje punih 50. Osim što poznaje svaki zakutak Školjića i Starog grada, dijeli s nama i sjećanja kako je naš kvart nekada izgledao, poznajemo iste naše susjede i one koji jesu i one koji nisu više s nama, poznaje „duh“ kvarta. Ne može, naravno, svaki mjesni odbor imati tajnika ili tajnicu u tom smislu, a naročito što dolazi do smjene generacija. No, svakako bih istaknuo da bez najuže suradnje predsjednika (predsjednice) VMO i referenata za mjesnu samoupravu (tajnika MO) teško može biti kvalitetnog rada na razini mjesne samouprave. Pozivam sve moje kolegice i kolege da razumiju tajnice i tajnike MO koji su kao gradski službenici često po prirodi radnog mjesta u pomalo nejasnom odnosu lojalnosti između Grada i VMO , što će pomoći i njima u obavljanju funkcije u mjesnom odboru.
Postoje, naravno, situacije i odnosi s gradskom upravom kojima nisam zadovoljan. Prije svega tu je dio „Rijeka plus-a“. Ne znam koliko je pitanje njihove interne organizacije, broja i kvalitete ljudi koji pokrivaju određena područja ali nikako mi nije logično niti prihvatljivo da se tako jednostavni zahvati kao što su uređenje postojećih parkirnih mjesta i održavanje parkirališta rješavaju tek nakon vijećničkih pitanja na gradskom vijeću. Tako nečime što bi trebalo biti u redovnom hodogramu aktivnosti tog poduzeća opterećujemo Gradonačelnika, a što nikako ne bi trebalo biti.
Postoje određeni odjeli i situacije s kojima još nisam siguran kako ocijeniti suradnju s mjesnim odborom. Pritom prvenstveno mislim na Odsjek za urbanizam za kojeg nemam dojam da nas „doživljava“ kao suradnike i partnere. No, kako je možda riječ o krivom dojmu, o tome će se moći govoriti tek kad u narednom razdoblju pokrenemo neke inicijative gdje je taj Odsjek nezaobilazan dionik.
Ukoliko sam slobodan i pozvan davati ocjene, tada bih naše komunalno i prometno redarstvo ocijenio jedva prolaznim i da nije neposrednog kontakta s „našim“ komunalnim redarom, tada bi i ta ocjena bila upitna. No, ovdje mi se čini da nije riječ o odnosu prema „mom“ mjesnom odboru već o određenim širim problemima unutar gradskih redarskih službi.
Pošteno bi međutim bilo reći da kvalitetan rad mjesnog odbora ne ovisi samo u suradnji s gradskim službama. Važni dionici na terenu su i državne službe i poduzeća, a za neke od njih (poput Sanitarne inspekcije) ne bih mogao reći ništa pohvalno.
Koje prijedloge imate za poboljšanje mjesne samouprave u Rijeci? Što bi, po vašem mišljenju, trebalo promijeniti ili unaprijediti kako bi mjesni odbori mogli učinkovitije djelovati?
Iako je vjerojatno najčešća asocijacija na ova pitanja „povećanje sredstava za rad mjesnih odbora“ i/ili „davanje većih ovlasti mjesnim odborima“, u trenutnoj organizaciji mjesne samouprave u gradu Rijeci mislim da to nisu ključni odgovori.
Ključne su dvije stvari:
Prva – da svi odjeli gradske uprave sa svim svojim pododsjecima koji na ovaj ili onaj način neposredno svojim odlukama utječu na svakodnevni život građana Rijeke, uključujući i najvišu gradsku izvršnu vlast, razumiju da postoje „tamo neki mjesni odbori“ i „tamo neka vijeća mjesnih odbora“ koja vrlo često imaju štogod pametnog reći, upozoriti na moguća loša rješenja, pomoći u ostvarivanju onih dobrih. Kao što nam je u MO Školjić-Stari grad pri zastupanju legitimnih interesa građana Vodovodne geslo bilo „važno nam je jer ste vi važni“, mislim da bi to geslo mogla upotrebljavati i gradska uprava.
Jedan ilustrativan primjer – dok za raspored sredstava za male komunalne akcije postoji obrazac utvrđivanja pripadajućih sredstava pojedinom mjesnom odboru gdje se po uhodanoj proceduri na kraju jedne godine zna na kojim će se pozicijama i za što utrošiti sredstva u narednoj, istovremeno ne postoji procedura u kojoj bi se mjesne odbore pravovremeno, prije slaganja gradskog proračuna, pozvalo da predlože zahvate na svom području koje su veće vrijednosti od tzv. „malih komunalnih akcija“.
Ono što je možda promaklo gradskim planerima, neće promaći nama koji živimo na nekom terenu, svaki dan sa svojim susjedima. Neće se možda sve moći realizirati, ne možda u jednoj godini, ali mi smo tu da artikuliramo potrebe uže lokalne zajednice.
Čini nam se, ukratko, da prečesto Grad sa svojim službama od šume ne vidi drveće.
Druga – da svi politički dionici, uključujući političke stranke i liste građana pri kandidiranju svojih članova za vijeća mjesnih odbora dobro promisle koga na listu stavljaju. Ponekad nekima mjesni zbori služe tek kao lakmus papir za „odmjeravanje političkih snaga“ prije lokalnih. A kad se neko vijeće MO konstituira – tek tada slijedi pravi posao. A iz osobnog iskustva sada znam – da nisam u mirovini, da nemam još toliko životne i radne energije da nisam baš svakodnevno sa svojim susjedima možda bih tek bio manje ili više pasivan promatrač stvari u svojem kvartu kojima upravljaju neki drugi dionici.
Nisam ovdje naravno jedini i mogu samo odati priznanje svim mojim kolegicama i kolegama u vijećima mjesnih odbora koji se slično trude i žrtvuju volonterski svoje vrijeme i energiju za rad u mjesnom odboru.
Kako vaš mjesni odbor uključuje građane u svoje aktivnosti i odluke? Smatrate li da ima dovoljno participacije građana i kako planirate potaknuti njihovo veće sudjelovanje?
Ovdje ću krenuti od zadnjeg Vašeg pitanja. Participacija građana u radu mjesnog odbora povećat će se onda i tek onda kad vide da putem mjesnog odbora ili uz pomoć i podršku mjesnog odbora mogu riješiti neka svoja pitanja koja se mogu riješiti tek kroz ured mjesnog odbora. Iskreno – institucionalno – tu smo vrlo ograničeni. Izuzev predlaganja malih komunalnih akcija, u mjesnoj samoupravi nemamo drugih važnijih alata da bismo građanima pružili „proizvod“ koji im konkretno treba. A i to, obzirom na financijska i druga ograničenja, u vrlo oskudnom obliku.
Ali, ako građani u svom Vijeću mjesnog odbora prepoznaju ljude koji su se spremni izložit se u legitimnim okvirima, ali možda i izvan neposredne njihove nadležnosti, da za njih i u njihovo ime pokrenu pozitivne promjene, ne strepimo za sudjelovanje građana. To ovisi o nama u VMO i tu se zaista trudimo.
Ja osobno, kao predsjednik VMO, i to nakon ulaska u Vijeće, krenuo sam od najlogičnijeg postulata – okupiti ljude koje poznam (kao što sam rekao na Školjiću sam već 70 godina), porazgovarati s jednim, drugim, trećim susjedom, vidjeti što ih muči i u suradnji s tajnikom i drugim članovima VMO krenuo u rješavanje tih pitanja.
Bez iluzija da od 1.100 stanovnika, od kojih mnogi i ne znaju što je to mjesni odbor stvorim neku mjesnoodborsku „agoru“ kao panaceju rada na mjesnoj razini, okupio sam na prigodnom duženju prvo svoje prijatelje i suborce iz Domovinskog rata od kojih su mnogi još danas žitelji Školjića i koji svi – ama baš svi – i dalje vole svoj kvart, popričao s desecima umirovljenika, obrtnika s terena, majki i očeva…
Ovime je stvorena dobra baza suradnika na terenu, a ured mjesnog odbora i sada je kao i ranije otvoren prema svima pa ćemo vidjeti gdje će nas put odvesti.
Rubrika “Mjesni Odbori u Fokusu” na Portalu Rijeka danas predstavlja i promovira svaki od 34 riječka mjesna odbora. Ova inicijativa odražava predanost Grada Rijeke prema jačanju mjesne samouprave i poticanju građanskog sudjelovanja u razvoju lokalne zajednice, odgovarajući na preporuku Vijeća građana grada Rijeke. Osim predstavljanja rada Mjesnih Odbora, cilj je potaknuti dijalog između građana i mjesnih odbora te stvaranje prostora za razmjenu ideja i iskustava.
Mjesni Odbori u Fokusu: BRAŠĆINE-PULAC
Mjesni Odbori u Fokusu: KOZALA
Mjesni Odbori u Fokusu: GRBCI
Mjesni Odbori u Fokusu: BRAJDA-DOLAC
Mjesni Odbori u Fokusu: OREHOVICA
Mjesni Odbori u Fokusu: GRAD TRSAT
Mjesni Odbori u Fokusu: CENTAR – SUŠAK
Mjesni Odbori u Fokusu: VOJAK
Mjesni Odbori u Fokusu: SVETI KUZAM
Mjesni Odbori u Fokusu: PODMURVICE
Mjesni Odbori u Fokusu: SRDOČI
