Terminal Rijeka Gateway postao je ključna točka investicija u hrvatsku logističku infrastrukturu s dolaskom novih STS (ship-to-shore) dizalica, koje su ne samo najveće na terminalu, već su i već promijenile urbanu vizuru grada Rijeke. Ove dizalice, zajedno s cijelom investicijom vrijednom 380 milijuna eura, obećavaju značajan doprinos gospodarskom razvoju regije i modernizaciji riječke luke, koja se vraća na kartu najvažnijih kontejnerskih luka u Europi.
Prednosti novih dizalica i terminala
Očekuje se da će novi Rijeka Gateway terminal imati kapacitet prebacivanja preko milijun TEU-a godišnje, što znači povratak Rijeke kao ključnog logističkog čvorišta u Europi. Uz tehnološku modernizaciju i povećani kapacitet, terminal će stvoriti 300 novih radnih mjesta, a posredno će otvoriti vrata i brojnim dodatnim investicijama u skladišta, proizvodne pogone i druge logističke objekte.
Jedna od najvećih prednosti ovoga projekta je njegov naglasak na održivost. Uvođenje novih tehnologija omogućit će smanjenje utjecaja terminala na okoliš i lokalnu zajednicu, što je od ključne važnosti u regiji koja sve više naginje ekološkim inicijativama. Rijeka Gateway bit će među najmodernijim terminalima u Europi, ne samo po pitanju kapaciteta, već i ekološke odgovornosti.
Zabrinutost građana: Promjene u urbanoj vizuri i blizina terminala
Međutim, nisu svi građani Rijeke oduševljeni dolaskom novih dizalica. Jedan od glavnih izazova ovog projekta odnosi se na vizualni utjecaj dizalica na obalni krajolik grada. Nedavno je na Kantridi pokrenuta inicijativa protiv izgradnje tri nova nebodera na obalnom rubu u sklopu izgradnje novog stadiona. A nove dizalice, koje su veće od najvećih riječkih nebodera, već su drastično promijenile izgled obale, što je izazvalo val nezadovoljstva među dijelom građana.
Na društvenim mrežama, mnogi su izrazili zabrinutost zbog ovih promjena, komentirajući kako ove goleme strukture narušavaju prirodnu vizuru grada i utječu na estetski dojam. Osim toga, blizina terminala urbanom području izaziva dodatne bojazni. U mnogim europskim lučkim gradovima praksa je premještanje industrijskih zona dalje od gradskih središta kako bi se smanjila buka, prometna gužva i zagađenje. U Rijeci, terminal se nalazi relativno blizu stambenim zonama, što dodatno doprinosi problemima poput buke i povećanog prometa.
Kontrola nad obalnim razvojem: Grad ili Lučka uprava?
Jedan od glavnih problema s kojim se građani suočavaju jest činjenica da Grad Rijeka nema izravnu kontrolu nad razvojem obalnog područja. Lučka uprava, koja upravlja terminalom, ima ključnu ulogu u donošenju odluka, dok Grad nema mogućnost utjecati na razvoj industrijske infrastrukture. Ova situacija dodatno frustrira građane jer smatraju da bi se obala mogla razvijati u druge svrhe, primjerice za turističke sadržaje, plaže ili rekreativne zone, a ne za industrijske potrebe.
Također, koncesija koju donosi terminal ne ide Gradu Rijeci, već državnim tijelima, što kod dijela građana izaziva osjećaj da će korist od ovog projekta ubirati država i koncesionar, dok će lokalna zajednica trpjeti negativne posljedice poput buke i onečišćenja.
Pitanje preseljenja terminala i dugoročne strategije razvoja
U svjetlu ovih izazova, postavlja se pitanje treba li se uopće razvijati industrijska infrastruktura u gradskom središtu. Neki građani smatraju da bi bilo mudro preseliti kontejnerski terminal na manje naseljena područja, poput otoka Krka, kako bi se smanjio negativni utjecaj na kvalitetu života u Rijeci. Ovakav potez omogućio bi Gradu Riječanima da bolje iskoriste obalna područja za turizam i rekreaciju, umjesto industrijskog razvoja.
Međutim, preseljenje terminala bilo bi logistički i financijski zahtjevno,a suočilo bi se s dodatnim otporom lokalne sredine na otoku Krku bez obzira što je tamošnja planirana lokacija kontejnerskog terminala znatno dalja od urbanog područja nego što je slučaj u Rijeci.
Balans između ekonomskog napretka i lokalnog identiteta
Dolazak novih dizalica na Rijeka Gateway terminal predstavlja značajan ekonomski i tehnološki napredak za grad Rijeku, ali nosi i brojne izazove za lokalnu zajednicu. S jedne strane, povećani kapacitet i otvaranje novih radnih mjesta obećavaju dugoročne koristi za gospodarstvo, dok s druge strane, promjene u urbanoj vizuri i negativni utjecaji na kvalitetu života izazivaju zabrinutost.
Ostaje pitanje kako pronaći ravnotežu između gospodarskog napretka i očuvanja identiteta grada. Hoće li Rijeka iskoristiti ovu priliku za transformaciju u vodeću luku Europe, ili će se suočiti s negativnim posljedicama koje donosi industrijski razvoj u srcu grada? Ovaj projekt postavlja važna pitanja o dugoročnoj strategiji urbanog i gospodarskog razvoja Rijeke, na koja će odgovore donijeti godine koje dolaze.