Još u 17. stoljeću engleski pisac Thomas Fuller izrekao je poznatu uzrečicu: „Bolje spriječiti nego liječiti!“. Danas, više nego ikad, raspravlja se o načinima očuvanja zdravlja, s obzirom na to da se životni vijek ljudi produžuje, ali i bolesti postaju sve češće i ozbiljnije. Istražili smo koliko Hrvati žive zdravo u usporedbi s ostatkom Europske unije te zašto Hrvati žive kraće od ostalih naroda.
Zdrav životni vijek u Europi
Prema Eurostatovim podacima, danas rođeno dijete u Europskoj uniji može očekivati prosječno 62,6 godine zdravog života. To se odnosi na razdoblje prije dijagnoze ozbiljnijih bolesti, poput kroničnih ili malignih stanja. Također, postoji mala razlika između spolova – žene rođene danas mogu očekivati 62,8 godine bez ozbiljnih zdravstvenih problema, dok muškarci mogu očekivati 62,4 godine.
No, razlike među zemljama unutar EU-a su značajne. Na primjer, muškarci rođeni u Latviji očekuju 53 godine zdravog života, dok će na Malti doživjeti čak 70,1 godinu bez ozbiljnih bolesti. Kod žena je situacija slična – one rođene na Malti očekuju 70,3 godine zdravog života, dok žene u Danskoj očekuju samo 54,6 godina.
Zdrav životni vijek Hrvata
Što se tiče Hrvatske, prema podacima Eurostata, Hrvati danas mogu očekivati 60,3 godine zdravog života. Ako je dijete ženskog spola, očekuje se 61,5 godina, dok je za mušku djecu taj broj nešto manji – 59 godina.
Kada se usporedimo s ostatkom Europske unije, Hrvati u prosjeku žive 2,3 godine manje zdravog života od prosječnog stanovnika EU-a. Posebno zabrinjava činjenica da smo bliže državama s lošijim rezultatima, nego onima s najboljim. Tako, primjerice, u Sloveniji muškarci mogu očekivati 65 zdravih godina života, a žene čak 68,5 godina – što je 6 do 7 godina više u usporedbi s Hrvatima.
Zašto Hrvati žive kraće?
Pitanje zašto Hrvati ranije obolijevaju od ostatka Europe postavili smo stručnjakinji s medicinskog fakulteta koja se bavi proučavanjem dugovječnosti. Ona ističe kako razvijenije zemlje s kvalitetnijim zdravstvenim sustavima ranije otkrivaju bolesti, što unatoč lošijim statistikama o zdravom životu, zapravo produžuje ukupni životni vijek.
Jedan od ključnih faktora koji utječe na zdrav životni vijek, prema njenom mišljenju, je fizička aktivnost. Dok više od 60 % Slovenaca redovito prakticira neku vrstu sporta ili rekreacije, više od 60 % Hrvata uopće nije fizički aktivno. To može biti jedan od glavnih razloga zašto Slovenci žive duže i zdravije od Hrvata.
Utjecaj načina života na zdravlje
Međunarodni centar za dugovječnost (ILCUK) dodaje kako su problemi u Hrvatskoj dijelom povezani i s nedostatcima u zdravstvenom sustavu. Preporučuju dodatno zdravstveno osiguranje, kao i veću pažnju na stil života – stres, nezdrava prehrana i premalo boravka na svježem zraku doprinose skraćenom životnom vijeku.
Profesorica također naglašava važnost obrazovanja o mentalnom zdravlju, umjerenosti u svakodnevnom životu i prehrani. Mnogi Hrvati nisu dovoljno informirani o tome kako njihov način života utječe na zdravlje. Ključna je poruka da je svatko odgovoran za svoje zdravlje te da se promjene u životnim navikama mogu pozitivno odraziti na dužinu i kvalitetu života.
Zato ke su lepi!